Osnovni činioci rodnosti voćaka su formiranje cvetnih pupoljaka, cvetanje, oprašivanje i oplodnja.
Koštičavo voće ima cvetni pupoljak iz koga se razvija samo cvet, dok se iz mešovitog pupoljka jabučastih voćnih vrsta razvijaju cvet i list. Faza formiranja cvetnih pupoljaka ne traje neprekidno. Započinje tokom leta u fazi usporenog porasta vegetativnih organa. Ovom procesu prethodi intenzivna fotosinteza praćena nagomilavanjem organskih materija koje su neophodne za stvaranje cvetnih začetaka. Početak i sam tok formiranja cvetnih pupoljaka zavisi od osobenosti voćne vrste i sorte i ne odvija se istovremeno u svim krajevima. U južnim se dešava pre nego u severnim krajevima. Kod bujnih stabala počinje kasnije u odnosu na slabo bujnija. Sorte koje ranije cvetaju i sazrevaju počinju ranije s formiranjem cvetnih pupoljaka.
Defolijacija
U našim predelima kod jabuke, kruške, šljive, trešnje, višnje i breskve diferenciranje cvetnih pupoljaka kreće od jula.Kod kajsije, lešnika od polovine avgusta pa nadalje,a tek od polovine septembra kod maline i kupine. Posle berbe jagode, na bokoru ima dosta starog, oštećenog, suvog, pa i trulog lišća. Uklanjanje ovog lišća posle berbe je veoma korisno, jer se time postiže brži razvoj novog, mladog lišća, što doprinosi bržem obnavljanju nove vegetativne aktivnosti, bujnijem razvoju bokora i boljem formiranju cvetnih pupoljaka, kai i boljem prezimljavanju bokora, a što je najvažnije većoj rodnosti u narednoj godini.
U periodu posle berbe još dugo se u voćkama odvijaju životni procesi koji čine voćku rodnom.Da bi došlo do obrazovanja cvetnih pupoljaka, voćka treba da je u stadijumu zrelosti i periodu rodnosti. U stablu mora da postoji ravnoteža između ugljenih hidrata i mineralnog azota. Biljka treba da bude obezbeđena dovoljnom količinom hormona, da ekološki činioci budu povoljni (vlaga, temperatura,svetlost). Zbog smanjene vlage u zemljištu i visoke temperature vazduha, voćke intenzivno dišu. Zato je potrebno da se odstrani jedan deo lišća. Tako se preostalo lišće normalnije snabdeva vodom i hranom. Oko 80% ove hrane troši se na disanje i druge životne funkcije voćke, a svega oko 20% kao gradivni materijal za rast i razvijanje mladara, lišća i plodova i za formiranje cvetnih pupoljaka. Zato lišće treba da bude zdravo, jedro i intenzivne zelene boje. U toku cele vegetacije, a posebno u julu i avgustu, kao najsušnijim mesecima, treba nastojati da se što više očuva vlaga u zemljištu koja je neophodna za obrazovanje cvetnih pupoljaka. To se uglavnom postiže zalivanjem voćaka. U voćnjacima bez navodnjavanja neophodno je uništavanje korova, da ne bi crpli postojeću vlagu iz zemljišta. Korovi se mogu sprečiti upotrebom herbicida, ali i međurednim freziranjem zemljišta u voćnjaku. Poređenja radi, dva freziranja očuvaju vlagu u zemljištu koliko se unese jednim zalivanjem.
Zelena rezidba
Previše kasna zelena rezidba ne daje željene rezultate, kao ni odstranjivanje veće mase lišća. Zelenom rezidbom odstranjuju se mladari koji su neposredno uz vršne mladare primarnih i sekundarnih grana i svi oni su bujni, a nisu potrebni voćki. Takvi mladari prepoznaju se po tome što izbijaju s gornjih strana grana, pod oštrim uglom na vođici i bujniji su od ostalih.Ova rezidba prevashodno ima zadatak da obezbedi uslove za obrazovanje rodnih pupoljaka za narednu godinu. Odstranjivanjem suvišnih mladara uklanjaju se suvišni potrošači vode i hrane, a svetlost i vazduh lakše prodiru u unutrašnjost krune. Prekraćivanje mladara u drugom delu vegetacije, od sredine juna do sredine avgusta, utiče na smanjenje bujnosti i povećanje diferenciranja cvetnih pupoljaka.
Proređivanje suvišnih plodova
Još jedna od mera koje pospešuje formiranje cvetnih pupoljaka jeste proređivanje suvišnih plodova. Primenjuje se samo kod jabuka, krušaka i bresaka. Prilikom proređivanja ostavljeni plodovi treba da budu najmanje pet do osam centimetara udaljeni jedan od drugog, a na svaki plod treba da bude bar 10 dobro razvijenih listova. Proređivanje se obavlja od druge polovine maja do sredine juna, u zavisnosti od voćne vrste i sorte. Ovom merom ne samo da se stimuliše rodnost, nego se poboljšava i kvalitet plodova.
Pozitivna mera nege voćaka je i savijanje letorasta u cilju zadržavanja što veće količine ugljenohidratne hrane u krošnji, čime se pospešuje obilno formiranje cvetnih pupoljaka. Letorasti se savijaju tokom juna, ali ne u luk, već se obaraju naniže, ka zemlji.
Uz sve navedene mere veoma je važna i redovna zaštita od bolesti i štetočina, da bi se lišće potpuno očuvalo.
Primenom ovih agromera u voćnim zasadima lišće voćaka ne samo da će se očuvati, već će biti zdravo i zeleno, što će omogućiti da se cvetni pupoljci obilno zametnu i tako osiguraju dobar rod proizvođačima u narednoj godini.
Dipl. inž. Sanja Čokojević
PSSS "Poljoservis" Knjaževac