* Prošle godine proizvedeno je 600.000 tona Dunav soje, od toga  60.000 tona u Srbiji

Oko 300 proizvođača i prerađivača soje, kao i izvoznika i kupaca ove uljarice, na ovogodišnjem Danu polja "Dunav soje" održanom 13. juna na imanju Agri Business Partner u Lugovu bilo je u prilici da razgleda  21 sortni ogled, uporedi rezultate primene 11 kombinacija herbicida i devet varijanti folijarne prihrane na usev soje nakon ne tako pogodnih meteoroloških uslova ovog proleća.

Na imanju Agri Business Partner sortni ogledi su postavljeni na površini od pet hektara. Uprkos izuzetno sušnim uslovima u vreme setve soje, zatim veoma dugom i veoma neujendačenom nicanju, kao i obilnim padavinama tokom maja, koje su takođe uticale na razvoj biljaka, soja je u veoma dobrom stanju.  Da polja budu "čista" pomogli su tretmani herbicidima primenjeni posle sete a pre nicanja, koji su ove godine pokazali svoj maksimlani potencijal. Nakon nicanja soje, kako je objasnila dipl. inž. Maja Bajčev iz firme Agri Business Partner, urađene su dve korekcije u suzbijanju korova, odnosno preduzete su mehaničke mere  korišćenjem češljaste drljače.  Ove godine je pet semenarskih kuća učestvovalo u sortnim ogledima,  predstavljajući bogat sortiment soje različitih grupa zrenja i karakteristika u zavisnosti od namene.

Glavni organizatori ovogodišnjeg, šestog po redu Dana polja su Udruženje "Dunav soja", novosadski Institut za ratarstvo i povrtarstvo i kompanija Belchim, uz podršku Poljoprivredne stručne službe "Sombor". Prošle godine je proizvedeno ukupno 600.000 tona Dunav soje, od toga 60.000 tona u Srbiji. Koliko je to značajno, kako je navela Emilija Stefanović, koordinator strateškog partnerstva s austrijskom razvojnom agencijom iz Udruženja "Dunav soja", potvrđuje i činjenica da je trećina izvoza prošlogodišnjeg roda bilo u kvalitetu Dunav soje. 

- Ovakvim rezultatima u proizvodnji soje se veoma ponosimo i Dani polja koje organizujemo predstavljaju mesto susreta i znanja iz prakse na kojima možemo da razgovaramo i da vidimo najinovativnije tehnologije iz oblasti proizvodnje soje, istakla je Emilija Stefanović.

Dan polja "Dunav soje" otvorila je direktorka Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu dr Svetlana Balešević Tubić, koja je tom prilikom naglasila da je međunarodna naučna zajednica prepoznala Institut kao važnog partnera u oblasti istraživanja i selekcije soje i najavila da će ova kuća, koja ima status institucije od nacionalnog značaja, sledeće godine biti domaćin i oganizator  svetske naučne konferencije o soji, koja se po prvi put organizuje u Evropi, i to u Novom Sadu.

- Udruženje "Dunav soja" je prepoznalo veliki značaj Instituta u oblasti istraživanja i stvaranja novih sorti soje. Jedan je od prvih članova ovog udruženja i zajednički radimo na promovisanju i unapređenju gajenja soje u Srbiji i Evropi. Rezultat te saradnje je i ovaj dan polja, kroz koji se ostvaruje važan cilj, a to je da se rezultati rada stručnjaka prenesu na polja i da proizvođači  obogate svoja znanja, naglasila je Balešević Tubić.

Da Novosadski institut ima bogato iskustvo u radu sa sojom i da je jedan od inicijatora za proizvodnju ove biljne vrste  potvrđuje i podatak da su istraživanja na soji u ovoj instituciji počela još 1938. godine. To su najpre bili agrotehnički ogledi, a sredinom sedamdesetih godina prošlog veka  intenzivno se krenulo s radom na selekciji, od kada su povećane i površine pod ovom uljaricom. Danas se u Srbiji soja gaji na površini između 220.000 i 230.000 hektara, a bitno je naglasiti i činjenicu da je to genetski nemodifikovana soja. 

Učesnike Dana polja pozdravio je i direktor kompanije Belchim Vladimir Vasojević i tom prilikom istakao da je ovo prelomni trenutak za sredstva za zaštitu bilja, jer nema novih aktivnih materija, a rezistencija korova na postojeća sredstva  je sve izraženija te je teško pronaći adekvatan preparat.  Napomenuo je da je zemljišna hemija jako bitna  i da njena primena posle setve a pre nicanja od početka čuva i prinos i kvalitet zrna soje.

Inovativne tehnologije učesnicima Dana polja prikazala je i kompanija Kite d.o.o. predstavljajući poljoprivrednu mehanizaciju i sredstva za prihranu i zaštitu bilja.

Tekst i foto: M. Antanasković