* Seje se u trećoj dekadi aprila, tako da biljke niču početkom maja kada prođe opasnost od pojave kasnih prolećnih mrazeva  
 
Bosiljak (Ocimum basilicum L.) jednogodišnja je zeljasta, začinska, dekorativna, lekovita i medonosna biljna vrsta. Pripada familiji Lamiaceae. Pored imena bosiljak, najčešća narodna imena za ovu biljku su: bosiok, mislođin, bazilka, bosilje i mnoga druga. U našoj zemlji se gaji kao ukrasna, lekovita i biljka za dobijanje etarskog ulja. Rasprostranjen je u Vojvodini i Pomoravlju. 
 
Tehnologija proizvodnje
 
Kao biljka umereno tople klime, bosiljak ima velike zahteve kada je reč o toploti. Za klijanje zahteva temperaturu od 12°  C a za rast i razvoj najbolja je temperatura od 18°  C do 20°  C. Niske temperature ne podnosi i strada već na 0°  C. Tipična je fotofilna biljka, što znači da mu je za razvoj potrebno dosta svetlosti, pa najbolje uspeva na dobro osunčanim terenima. Zasenu ne podnosi. Veća vlažnost potrebna mu je u vreme nicanja i porasta, a naročito u vreme grananja i cvetanja. Višak vlage dovodi do obolevanja i propadanja useva. 
Najbolje uspeva na rastresitim, toplim, humidnim zemljištima s povoljnim vodno-vazdušnim režimom i neutralne do slabo kisele reakcije. To su zemljišta tipa černozema, aluvijuma i boljih gajnjača. Važno je da je zemljište izloženo suncu, zaklonjeno od severnih vetrova, bogato krečnjakom i da nije zakorovljeno. 
Kao jednogodišnja gajena biljna vrsta bosiljak se lako uklapa u plodored. Najbolji predusevi su mu okopavine pod koje je unet stajnjak ili neko drugo organsko hranivo. Dobri predusevi su mu  biljke iz familije Fabaceae, a dobra su i  strna žita, jer rano napuštaju zemljište, pa ostaje dovoljno vremena za kvalitetnu obradu. Kao predusev, bosiljak je dobar za strna žita. Monokulturu ne podnosi i na istom zemljištu može uspevati tek posle dve-tri godine. 
Na površinama s kojih je predusev skinut ranije obavlja se jedno plitko oranje na dubinu 15-20 cm, a u jesen oranje na punu dubinu 35-40 cm. Na ostalim zemljištima obavlja se samo duboko jesenje oranje i uzorana površina se ostavlja da prezimi u otvorenim brazdama. Izuzetak su samo zemljišta na kojima je moguća erozija i na njima se oranje obavlja u proleće. 
U proleće, neposredno pred setvu ili sadnju, obavlja se predsetvena priprema, sa što manje gaženja. Najbolje bi bilo uraditi je u jednom prohodu setvospremačem. 
Bosiljak povoljno reaguje na stajnjak, pogotovu ako je on unet pod prethodni usev. Za dobar prinos neophodna su i  mineralna hraniva, naročito azotna i fosforna. 
U svetu postoji veliki broj sorti bosiljka: Cinnamon Basil, Arat Citriodorum, "holanđanin", "krupnolisni", Mittelgross blaattriges Grunes i "sitnolisni". Najviše se gaji sorta "sitnolisni", jer je dobra i za kulinarstvo i kao ukrasna biljka, a daje i zadovoljavajuće količine etarskog ulja dobrog kvaliteta. 
Bosiljak se može razmnožavati na dva načina. Prvi je direktna setva semena na proizvodnu parcelu, a drugi proizvodnja rasada i njegovo rasađivanje na stalno mesto. 
 
Setva
 
Direktna setva semena na proizvodnu parcelu je jeftiniji, brži i jednostavniji način zasnivanja useva bosiljka. Seje se vrstačnim sejalicama u neprekidne redove na međurednom rastojanju od 50 cm. Dubina setve je oko 1 cm. Za setvu 1 ha potrebno je 5-6 kg semena. Seje se u trećoj dekadi aprila, tako da biljke niču početkom maja, kada prođe opasnost od pojave kasnih prolećnih mrazeva. 
Zasnivanje useva preko proizvodnje rasada je sigurniji, ali i skuplji način. Seme za proizvodnju rasada seje se u zaštićenom prostoru rano u proleće, tako da je rasad spreman za rasađivanje početkom maja kada prođu opasnosti od pojave kasnih prolećnih mrazeva. Seje se u redove na rastojanju 8-12 cm i na dubinu 0,5-1 cm. Seme u redovima se prekrije tresetom, zgorelim stajnjakom ili sitnom zemljom. Vreme setve u leje je u trećoj dekadi februara ili prvoj dekadi marta. Za setvu 1 m2 leje potrebno je oko 6 g semena. Leje u koje je posejano seme za proizvodnju rasada redovno se zalivaju i štite od korova sve do vremena kada rasad u njima dostigne visinu 10-12 cm i dobije tri-četiri para stalnih listova. Tada se rasad vadi iz leja i sadi na stalno mesto (ručno ili mašinski). Međuredno rastojanje je 50 cm, a rastojanje biljaka u redu 25-30 cm. Nakon rasađivanja obavezno je zalivanje rasađenih biljaka sve do njihovog potpunog prijema. Dobro bi bilo ako bi se rasađivanje moglo obaviti po oblačnom i vlažnom vremenu. Ukoliko je vreme sunčano i toplo, rasađivanje bi trebalo obavljati kasno popodne ili predveče, jer bi se tako smanjio procenat rasada koji se suši. 
 
Tekst i foto: dr Radosav D. Jevđović
IPLB "Dr Josif Pančić", Beograd