* Namera organizatora je da se proizvođačima voća saopšte najnovija dostignuća u oblasti voćarstva, kako bi  mogli da ih primene u praksi
 
Uspešna i profitabilna proizvodnja voća danas ne može da se zamisli bez primene savremenih agro i pomotehničkih mera. Uvođenje i primena  tih mera u agroekološkim uslovima Srbije preduslov su za intenziviranje voćarske proizvodnje. Poslednjih godina i kod nas je prisutan trend podizanja intenzivnih zasada jabuke, kruške, trešnje, borovnice, što iziskuje visoka ulaganja. Da bi se ta uložena sredstva što pre vratila, potrebno je u voćnjaku  obezbediti rano plodonošenje posađenih stabala, kao i kontinuirani prinos i vrhunski kvalitet plodova. Sve to bez primene savremenih tehnologija  nije moguće. Takođe, i promene uslova gajenja voćaka, prvenstveno pod uticajem   klimatskih faktora, ali i strogih zahteva velikih trgovinskih lanaca i potrošača, doprinose širenju svesti  proizvođača o značaju primene savremenih agro i pomotehničkih mera. 
U znaku ove poruke počelo je tradicionalno, sedmo po redu  savetovanje  "Inovacije u voćarstvu", koje je u organizaciji Katedre za voćarstvo 12. februara održano na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu. Tema ovogodišnjeg savetovanja bila je "Savremene agrotehničke i pomotehničke mere u voćarstvu". Želja organizatora bila je da se proizvođačima saopšte najnovija dostignuća u oblasti voćarstva, kako bi  mogli da ih primene u praksi. Skupu su prisustvovali voćari iz cele Srbije, naučni radnici, stručnjaci, a u svojstvu predavača bili su i gosti iz Izraela, Nemačke, Belgije, Norveške, Rumunije i Republike Srpske.
U ime programskog odbora, učesnike skupa je pozdravila prof. dr Jasminka Milivojević, izrazivši zadovoljstvo što se održavanje Savetovanja, koje se organizuje svake druge godine, poklopilo s godinom jubileja Poljoprivrednog fakulteta, koji obeležava vek postojanja.
Dobrodošlicu voćarima poželeo je i prof. dr Dušan Živković, dekan Poljoprivrednog fakulteta, koji je i otvorio Savetovanje. Istakao je da 100 godina postojanja ove visokoobrazovne institucije potvrđuje koliki je njen doprinos napretku poljoprivrede na našim prostorima. Takođe, i veliko interesovanje voćara za ovaj skup govori o potencijalu voćarstva u Srbiji, koje je očigledno dobro razvijeno i  još može da se unapređuje. Danas, kako je rekao, nema napretka nauke  bez struke niti struke bez nauke i to voćari dobro znaju.
 
Obrazovni karakter
 
Prof. dr Dragan Milatović, šef Katedre za voćarstvo, koja je u sastavu Instituta za hortikulturu, predstavio je rad na unapređenju i  razvoju voćarstva u Srbiji.
- Osnovna delatnost Katedre  je obrazovna. Nastava se odvija na osnovnim, master i doktorskim studijima, a realizuje je sedam redovnih i sedam vanrednih profesora i jedan asistent. Katedra vodi i Centar za voćarstvo, koji se nalazi na Oglednom dobru "Radmilovac", površine je  86 hektara, a namenjen je za edukaciju studenata i naučnoistraživački rad nastavnika i saradnika. Naučni radnici rade  i na stvaranju novih sorti. Prva sorta je priznata 1974, a poslednje tri nove sorte  2014. To su  trešnja "canetova", višnja "lenka" i kajsija "ruža". U toku je priznavanje i nekoliko hibrida breskve. Značajan je i rad Katedre za vinogradarstvo. U poslednje dve godine priznato je šest stonih  sorti vinove loze: "kalina", "despina", "antonina", "leontina", "simona" i "kristina", kao i dve vinske sorte "vožd" i "vladun", istakao je dr Milatović.
Edukaciji se poklanja posebna pažnja. Aktivnost naučnih radnika ogleda se i u organizovanju međunarodnih naučnih skupova, kongresa, naučnostručnih savetovanja. Takođe, dobro je razvijena i saradnja s naučnim i nastavnim institucijama u zemlji i inostranstvu. Doprinos ove katedre unapređenju voćarske proizvodnje u Srbiji ogleda se i u aktivnom učešću u realizaciji brojnih projekata, čiji se rezultati direktno implementiraju u praksu. Izdavanjem brojnih uxbenika, monografija doprinosi se povećanju znanja u ovoj oblasti. 
Kako je rekao prof. dr Milatović, veliki uspeh svakako predstavlja stručna saradnja s mnogim voćarskim firmama. Rezultat te saradnje su brojni projekti za zasnivanje i održavanje savremenih zasada voćaka koji predstavljaju praktičnu primenu naučnih saznanja iz različitih oblasti voćarstava.
 
Savremeno voćarstvo
 
Ovladati savremenom tehnologijom i biti konkurentan na tržištu želja je svakog voćara. A kako se to može postići pokušali su da rasvetle autori radova koji su predočeni na Savetovanju. Uvodno predavanje bilo je posvećeno temi ovogodišnjeg skupa. O savremenim agrotehničkim i pomotehničkim merama u voćarstvu govorio je prof. dr Boban Ðorđević.
- Osim bioloških potencijala svake vrste i sorte voćaka, kvalitet njihovih plodova u najvećoj meri je uslovljen agroekološkim uslovima, kao i primenjenim agrotehničkim merama - održavanjem i upravljanjem zemljištem, navodnjavanjem i prihranom preko zemljišta, kao i pomotehničkim merama, poput rezidbe stabla i korena, određivanja stepena rodnosti, proređivanja plodova i kontrole bujnosti, istakao je prof. dr Ðorđević.
Takođe, podsetio je da zemljište predstavlja glavni izvor biogenih elemenata i vode, pa je važno održavati zemljišnu vlagu. Rekao je i da upotreba polietilenskih folija za malčiranje utiče na vlažnost zemljišta i temperaturu i sprečava razvoj korova. U praksi se pokazalo da se u  proizvodnji jagodastih voćaka primenom polietilenskih folija povećava prinos, kvalitet plodova i kontroliše razvoj bolesti. Sorte jagode gajene na crnoj foliji, kako je rekao, imaju najveći procenat plodova prve klase, dok one gajene na sivoj foliji imaju nizak prinos i slabiji kvalitet.
I u proizvodnji jabuke, kruške trešnje, breskve, šljive, sve više se koriste reflektujuće folije u međuredom prostoru, s ciljem poboljšanja svetlosnih uslova u kruni, koje ubrzavaju dozrevanje plodova i njihov raniji plasman na tržište. U voćarskoj proizvodnji se za popravku zemljišta sve više koristi   aktivni ugalj. Prednost primene aktivnog uglja ogleda se u tome što povećava  stepen iskorišćenja upotrebljenih mineralnih ćubriva, a posebno utiče na smanjenje gubitka azota u zemljištu, kao posledicu njegovog ispiranja u dublje slojeve.
- Voćarska proizvodnja je danas nezamisliva bez navodnjavanja. Efikasnost navodnjavanja i povećanje produktivnosti iskorišćene vode su važni faktori održivog upravljanja vodom i adaptacije na klimatske promene. U cilju očuvanja dostupnih količina vode i povećanja efikasnosti njenog iskorišćenja neophodna je kontrolisana upotreba vode za navodnjavanje na osnovu stvarnih potreba voćke ili njenog vodnog potencijala, podsetio je dr Ðorđević.
Takođe, za normalan rast i razvoj, visoke i redovne prinose, dobru otpornost na uslove spoljne sredine voćkama je neophodna pravilna i izbalansirana ishrana svake godine. Cilj prihrane je da se obezbedi optimalna ishrana voćaka kako bi se  ostvarili visoki i redovni prinosi i dobili plodovi vrhunskog kvaliteta. Ukoliko je prihrana preobilna i prekomerna, to za posledicu ima povećanje troškova proizvodnje, preveliku bujnost stabala, smanjenje otpornosti, gubitak prinosa, kvaliteta i propadanje plodova u skladištu. Kako je u poslednje dve dekade kod nas učestala pojava sušnih leta s visokim temperaturama,  prihrana voćaka s navodnjavanjem predstavlja obaveznu agrotehničku meru. Savet je da se s primenom fertirigacije u našim uslovima  počne u prvoj polovini leta, a ako je potrebno i ranije.
Govoreći o rezidbi voćaka, dr Ðorđević je istakao da je to prva mera kojom se regulišu rodnost i kvalitet plodova, sprečava propadanje krune i kontroliše razvoj bolesti i insekata. Podsetio je da se rezidbom uvek moraju ukloniti odumrle, osušene i zaražene grane u kruni. Vreme i intenzitet rezidbe zavise od voćne vrste i sorte, starosti voćke, a pri tome treba voditi računa o pravilnom rastu stabla i razvoju cvetnih pupoljaka za narednu vegetaciju na najboljim pozicijama u kruni. Zimska rezidba se obavlja u periodu mirovanja, od sredine januara do kraja marta. Kao dopuna zimskoj rezidbi, a kod pojedinih voćnih vrsta i kao osnovna je letnja rezidba, kojom se obezbeđuje sigurna proizvodnja voća. Kod jabučastih voćnih vrsta letnju rezidbu treba primeniti nakon prestanka opasnosti od razvoja bakteriozne plamenjače, a kod koštičavih voćnih vrsta ne treba je izvoditi u vreme kiša ili visoke vlažnosti vazduha, jer može doći do pojave gljivičnih i bakterioznih oboljenja krune. Ručna rezidba je često skupa usled angažovanja radnika, te se povećavaju troškovi proizvodnje, tako da se u mnogim evropskim zemljama sve više  primenjuje mašinska rezidba.  Prednost mašinske rezidbe se ogleda u tome što smanjuje troškove berbe, omogućavajući mašinsku berbu uz visok procenat ubranih plodova bez mehaničkih oštećenja.
U cilju sprečavanja ili ublažavanja neadekvatne rodnosti i rasta voćaka  u proizvodnji se koriste i  biljni bioregulatori rasta.  Nakon završene zimske rezidbe, na stablima ostaje prevelik broj cvetnih pupoljaka, iz kojih će se kasnije razviti veliki broj plodova, koji narušavaju prinos, kvalitet i diferenciranje generativnih pupoljaka za sledeću vegetaciju. U praksi se za proređivanje cvetova i plodova jabučastih voćaka koriste sintetički regulatori rasta na bazi etilena (etefon), abscininske kiseline, auksina, giberelina. Za hemijsko proređivanje cvetova preporučuje se primena etefona u fazi balona, ali pažljivo da ne bi došlo do masovnog opadanja cvetova, a koncetracija treba da bude prilagođena vrsti voćke i sorte. 
Uvodna predavanja izlagali su i gosti. Amos Naor iz Izraela govorio je o navodnjavanju kontinentalnih voćnih vrsta, a Mikael Zot iz Nemačke o mehanizovanoj rezidbi i proređivanju plodova jabuke u uslovima južne Nemačke.  Savetovanje je  bilo prilika da voćari više saznaju o modernoj tehnologiji  gajenja kruške u Belgiji, zatim o uticaju zalivanja na vegetativne i generativne osobine sorte jabuke "greni smit", kao i o sortnim specifičnostima pomotehnike u intenzivnim sistemima gajenja šljive. Predočen je i rad o gajenju trešnje u zaštićenom prostoru u uslovima Norveške, ali i o gajenju i rezidbi breskve i kajsije u Rumuniji, kao i ranoj letnjoj rezidbi kajsije kod nas, meri kojom se unapređuje tehnologija gajenja. Borovnici kao vrsti koja je kod nas u ekspanziji bio je posvećen poseban blok predavanja. Govorilo se o dizajniranju optimalnog režima ishrane borovnice, kao i o zaštiti borovnice od prouzrokvača biljnih bolesti i štetočina. Savetovanje se završilo temom koja je bila posvećena uticaju temperature i vlažnosti zemljišta pri različitim načinima malčiranja na biološke osobine crne ribizle.
Učesnicima Savetovanja prikazana je oprema u voćarstvu u okviru izložbe organizovane u predvorju fakulteta.
 
Tekst i foto: Tamara Gnip