* Preporučuje se prosečno 100 kilograma čistog azota po hektaru, koji treba uneti neposredno pred setvu, i to u vidu pristupačnijih mineralnih đubriva poput AN-a
* Setvu treba obaviti nekoliko sati nakon predsetvene pripreme

Natprosečne padavine u 2018. godini popravile su katastrofalan vodni bilans zemljišta, nakon izuzetno nepovoljne 2017. godine. Zalihe zimske vlage su na višegodišnjem nivou i omogućiće poljoprivrednim proizvođačima da počnu prolećne radove rasterećeni brige o nedovoljnoj količini vode u zemljištu. Prognoze za mart mesec najavljuju nastavak padavina, koje su zabeležene i u februaru. Ukoliko se dugoročne prognoze obistine, setva šećerne repe će proteći u otežanim uslovima i samim tim će biti prolongirana do aprila. Uzimajući u obzir i smanjenje cene slatkog korena, može se očekivati smanjenje površina pod šećernom repom u Srbiji.

Osnovne preporuke

Ipak, za one koji su se odlučili da poseju ovaj usev, osnovne preporuke su:
● za gajenje repe birati parcele na kojima je urađena kvalitetna osnovna obrada, odnosno gde su brazde zatvorene u toku jeseni ili tokom zime;
● šećerna repa preferira plodna zemljišta, dobre strukture i blago neutralne do alkalne vrednosti pH. Visok sadržaj humusa i dubok oranični sloj su, takođe, neophodni da bi slatki koren mogao da ispolji puni proizvodni potencijal, a to se najčešće ostvaruje na černozemu, ritskim i livadskim crnicama;
● poštovanje plodoreda je imperativ, jer u suprotnom može doći do pojave i širenja nematoda i drugih štetočina ove kulture, što može značajno smanjiti prinos useva;
● đubrenje treba da bude optimalno i zasnovano na preporukama i rezultatima analiza zemljišta, a nikako na svoju ruku, jer prevelike količine pojedinih hranljivih elemenata (npr. fosfora) mogu da dovedu do nedostatka mikroelemenata, a time do slabljenja biljaka i umanjenja prinosa i kvaliteta korena;
● uspešna tehnologija proizvodnje obuhvata poštovanje svih drugih agrotehničkih mera (međurednu kultivaciju, prihranu i zaštitu protiv repine pipe i cerkospore), a u cilju dobijanja optimalnih prinosa korena s visokim sadržajem šećera. Treba izbegavati brzo donošenje odluka o setvi repe na prethodno nepripremljenim parcelama, jer prevelika želja za profitom ne može da nadoknadi dobru poljoprivrednu praksu.

Predsetvena priprema

Veoma bitne mere u proizvodnji šećerne repe su i predsetveno đubrenje i priprema zemljišta za setvu. Kako bi što preciznije procenili potrebe za azotnim đubrivima, neophodno je uraditi N-min analizu zemljišta. Cilj je da se ustanovi sadržaj azota u profilu zemljišta do dubine 90-120 centimetara i pravilno odredi neophodna doza azotnih hraniva. Ovo je važno, jer sadržaj azota u zemljišnom profilu do 90 centimetara može da iznosi i do 150 kilograma. Osim toga, korenov sistem repe ima moć da usvaja hraniva i iz slojeva na dubini od 120 centimetara. Tačnu preporuku doza i količina đubriva je teško dati, jer se zemljište razlikuje od parcele do parcele, a naročito od lokaliteta do lokaliteta. Prosečne vrednosti koje se preporučuju su oko 100 kilograma čistog azota po hektaru, koji treba uneti neposredno pred setvu, i to u vidu pristupačnijih mineralnih đubriva poput AN-a. Ukoliko se planira đubrenje ureom, savetuje se  da se ono uradi par nedelja ranije kako bi azot imao dovoljno vremena da pređe u pristupačniji i pogodniji oblik za biljke.
Jedan od najvažnijih faktora za obezbeđivanje visokih prinosa korena jeste kvalitetna predsetvena priprema. Budući da je seme repe sitno i ima malu količinu hranljivih materija potrebnu za klijanje, priprema zemljišta mora biti izuzetno kvalitetna kako bi se obezbedili što brže nicanje i optimalan sklop od oko 100.000 biljaka po hektaru. Ovom radnom operacijom treba obezbediti fino strukturiran setveni sloj optimalne vlažnosti, zaštićen od sušenja i stvaranja pokorice. Zbog toga predsetvenu pripremu treba obaviti u što manje prohoda. Sve ovo zavisi od kvaliteta osnovne obrade. Ako je ona izvedena pravilno i blagovremeno, predsetvena obrada se može izvesti i u samo jednom potezu. Svaki dodatni prohod neposredno pred setvu dovodi do usitnjavanja zemljišnih agregata i povećava rizik od stvaranja pokorice, čak i pri minimalnoj količini padavina. Dodatan problem koji se može javiti ove godine, zbog izuzetno vlažnih uslova zemljišta, koji se mogu očekivati nakon najavljene meteorološke prognoze za mart, jeste sabijanje zemljišta. Neophodno je sačekati da se setveni sloj dovoljno prosuši kako bi se obavila kvalitetna priprema zemljišta, jer prilikom pripreme vlažnog zemljišta dolazi do dodatnog sabijanja setvenog sloja, nakon čega nije moguće obaviti kvalitetnu setvu. Setvom u zemljište pripremano u nešto vlažnijim uslovima može doći do lošijeg nicanja, usled nemogućnosti kvalitetnog zagrtanja semena i brzog isušivanja takvog sloja ukoliko bi posle setve usledio sušni period, praćen košavom, uobičajen za regione gde se proizvodi šećerna repa.
Prilikom predsetvene pripreme biće uništeni i korovi, naročito oni u fazi klijanja. Pravilno izvedena priprema, koja omogućuje ujednačeno nicanje i brz porast repe, istovremeno uzrokuje i ujednačeno nicanje korova, te i efikasno delovanje herbicida. Propusti napravljeni pri ovoj agrotehničkoj meri ne mogu se kasnije lako nadoknaditi primenom hemijskih preparata.

Gustina setve i sortiment

Sam proces setve treba obaviti nekoliko sati nakon predsetvene pripreme. Brzinu kretanja agregata bi trebalo prilagoditi uslovima pripremljenog zemljišta. Kako bi se ostvario pravilan raspored semena na lošije pripremljenim parcelama, treba smanjiti brzinu, a na optimalno pripremljenom zemljištu pridržavati se uputstva proizvođača sejalica. Dubina setve šećerne repe je oko tri centimetra. Repa posejana duboko sporo niče i često ne uspe da iznikne, naročito u polusuvom zemljištu. U svakom slučaju, seme treba položiti u sloj zemlje koji sadrži dovoljno vlage za nicanje.
Kada se radi o gustini setve i preporučenom sklopu, ne bi trebalo odustajati od 1,2 setvene jedinice po hektaru. Razloga je više. Ovaj broj setvenih jedinica po hektaru ili standardno rastojanje u redu od 17, 18 centimetara između biljaka obezbeđuje pouzdan sklop i visok prinos korena. Treba imati na umu da je početni period od prvih nekoliko nedelja u rastu i razviću repe veoma kritičan. Različiti faktori, poput kasnog mraza, pokorice ili repine pipe u toj fazi, mogu da dovedu do smanjenja broja biljaka na parceli i na taj način utiču na umanjenje prinosa, a samim tim i prihoda.
Izbor sortimenta treba da je racionalan, usklađen sa zahtevima šećerana i planovima vađenja. Ukoliko se namerava ranije vađenje korena, preporučuju se šećernate sorte repe (Z tip), dok bi za srednje i kasnije rokove vađenja trebalo birati normalni (N) ili prinosni (E) tip. Rezultati istraživanja sprovedenih na Institutu za ratarstvo i povrtarstvo daju prednost šećernatim sortama u kasnijim rokovima setve.
Postavljanje pravog cilja, poštovanje zahteva biljne kulture i svih agrotehničkih mera neophodnih za njenu proizvodnju recept su za uspeh u poljoprivredi. Analiza zemljišta, poštovanje preporuka za đubrenje i zaštitu repe su, takođe, bitni preduslovi za visoke i kvalitetne prinose, jer šećerna repa je kraljica agrotehnike i zahteva negu i pažnju da bi slast njenog korena i dar prihoda koje obezbeđuje došli do izražaja. Sve ove elemente treba povezati dobrom saradnjom i čvrstom organizacijom proizvođača, poljoprivrednih institucija i prerađivačke industrije, kako bi se otkrilo šećerno blago belog kristala skriveno u zemlji.
Na osnovu svega iznetog, zaključak je da proizvođači koji planiraju da gaje šećernu repu u narednoj sezoni treba da nastave sa započetim radovima, odnosno da prikupe rezultate analiza zemljišta, na osnovu njih nabave odgovarajuće đubrivo i odaberu odgovarajući sortiment šećerne repe za 2018. godinu, jer rad, trud i dobra organizacija se na kraju uvek isplate. Optimalno vreme za setvu korena je pred nama i ukoliko se vremenske prilike stabilizuju, setva šećerne repe bi mogla da bude završena do kraja marta, pogotovo ako imamo u vidu činjenicu da će površine pod ovim usevom biti smanjene u odnosu na prošlu godinu.

Dr Živko Ćurčić
Dipl. inž. master Mihajlo Ćirić

Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad
Prof. dr Goran Jaćimović
Poljoprivredni fakultet, Novi Sad