* Šećerane najavile da se proizvođači repe ne mogu nadati ceni koja je važila lane i da će zbog hiperprodukcije šećera u svetu biti znatno niža
* Po kalkulaciji Zadružnog saveza Vojvodine, setva će biti skuplja šest-sedam odsto, najviše zbog povećanja cena dizel goriva
* Više udruženja poljoprivrednika upozorava da će mali poljoprivrednici biti prinuđeni da znatno redukuju setvu jarih kultura

Ratari koji se pripremaju da, čim vremenske prilike to dozvole, krenu sa setvom jarih kultura trenutno su u fazi projekcije setvenog plana i prave računicu kako da obave najvažniji prolećni posao na njivama. Lanjska suša, niske cene ratarskih kultura i istanjeni novčanici ratara, po svemu sudeći, odrediće setveni plan u svakom poljoprivrednom domaćinstvu.
Prvi će na njive, kako je to i uobičajeno, ući proizvođači šećerne repe. Na osnovu najava koje stižu iz kompanije "Sunoko", proizvođači se sigurno ne mogu nadati prošlogodišnjoj ceni. Direktor "Sunoka" Ljubiša Radenković ističe da su na svetskom tržištu velike zalihe šećera, ima ga za dve godine unapred, pa proizvođači koji nameravaju da seju repu to treba da imaju na umu.
- Cena koju ovog puta nudimo našim kooperantima za zasnivanje proizvodnje je 32 evra po toni korena, što je za tri manje nego prošle godine. S obzirom na situaciju na tržištu šećera, realno bi bilo da proizvođačima ponudimo 25 evra za tonu, ali zbog dosadašnje uspešne saradnje i stvorenih poslovnih odnosa, smatramo da ne možemo da idemo sa tako drastičnim smanjenjem, kaže Radenković i predviđa da će zbog hiperprodukcije šećera ove godine biti zasejano 20 odsto manje šćerene repe, odnosno oko 50.000 hektara.
Sirovinsko područje Fabrike šećera u Crvenki uglavnom obuhvata proizvođače Zapadnobačkog okruga - Sombor, Kula, Odžaci, Apatin, Bačka Topola, Subotica. Fabrika godišnje ugovori proizvodnju na 12.000 do 14.000 hektara, a među dugogodišnjim kooperantima je Zemljoradnička zadruga "Klas kop" iz Kruščića, koja okuplja oko stotinak zadrugara, uglavnom proizvođača repe.
- Dobili smo obaveštenje iz Fabrike šećera da se sklapaju ugovori, a cena je 0,32 everocenta po kilogramu repe. U odnosu na lanjskih 0,36 evrocenta, razlika zaista nije mala, ali naši proizvođači su svesni situacije na tržištu i za sada ne nameravaju da odustanu od proizvodnje šećerne repe. S kooperantima, uglavnom u Kruščiću, ali i okolnim selima, do sada je ugovorena proizvodnja na 85 hektara, a do početka setve očekujemo da će biti više od 100, kaže Branislav Rabrenović, direktor ZZ "Klas kop", napominjući da su proizvođači u svakom pogledu veoma zadovoljni dosadašnjom saradnjom sa crvenačkom fabrikom šećera.
Kada je u pitanju proizvodnja drugih jarih kultura, u Zadružnom savezu Vojvodine su, kao i uvek pred setvu, napravili kalkulaciju neophodnih troškova.
- Svi pokazatelji do kojih smo došli proračunom ukazuju na to da će ovogodišnja setva biti skuplja za nekih šest-sedam odsto u odnosu na lanjsku. Na to najviše utiče cena dizel goriva koje je od lane pa do sada poskupelo u proseku za 15 odsto i praktično je najveći trošak za ratare. Neznatno su, u zavisnosti od biljne vrste, povećane i cene semena, dok je mineralno đubrivo uglavnom na prošlogodišnjem nivou, kaže Petar Radić, savetnik za proizvodna pitanja u Zadružnom savezu Vojvodine.
Predsednik Udruženja poljoprivrednika Klub 100P plus Vojislav Malešev podseća da su jare kulture lane podbacile u ukupnom prinosu zbog suše i da su poljoprivrednici sada pred setvu na velikim mukama kako da osmisle i ostvare setveni plan.
- Mnogi su zbog besparice i niskih cena ratarskih kultura u teškoj situaciji. S obzirom na to da je u međuvremenu na berzi još više pala cena kukuruza i soje, uveren sam da će opredeljenje ratara, naravno onih koji za to budu imali uslova, ići najviše ka setvi suncokreta, čija je cena poslednjih godina manje-više stabilna, a uljare uglavnom ispoštuju ugovore koje sklapaju s proizvođačima, kaže Malešev i apeluje na nadležne državne organe da pokušaju da organizuju otkup sirovina za nova tržišta koja se otvaraju i ne prepuštaju taj posao velikim privatnim kompanijama, koje enormno zarađuju na račun neposrednih proizvođača.
Udruženje "Pančevački ratari" smatra da su poljoprivredni proizvođači ugroženi nelojalnom konkurencijom robe iz uvoza, što je jedan, kako navode u svom saopštenju za javnost, od glavnih uzroka sunovrata cene kukuruza na berzama.
Umesto da zbog lanjske suše i slabijeg roda raste ili bar dostigne cenu 23 dinara po kilogramu, koju je država odredila za popunu robnih rezervi, cena kukuruza i dalje pada, ističe se u saopštenju, uz apel nadležnim državnim organima da se pothitno stavi van snage odluka o izmenama i dopunama odluke o uslovima smanjenja carinskih dažbina na uvoz kukuruza.
U ovom udruženju kažu da će sve ovo što se dešava s cenama ratarskih kultura neminovno uticati na setveni plan poljoprivrednika i da će on biti znatno redukovan. Sejaće se samo ono što se bude moglo, tim pre što, kako se navodi u saopštenju, još uvek, po obećanju resornog ministra poljoprivrede, nije doneta nikakva odluka o jeftinijem dizel gorivu, što bi ratarima u ovoj besparici puno značilo.
Poljoprivredno dobro "Maglić" iz Bačkog Maglića obrađuje 1.850 hektara zemlje. Bave se uglavnom ratarskom proizvodnjom, delom i stočarstvom, a gaje i određene povrtarske kulture, najviše semenski krompir.
- Sejaćemo jare kulture po planu, ali još nismo doneli precizan plan koliko će čega biti i na kojim površinama. Prošla godina je, po prinosima ratarskih kultura, bila loša, ali smo uspeli da koliko-toliko završimo s pozitivnim rezultatom, kaže Dragan Đajić, direktor PD "Maglić".
Među malim poljoprivrednicima, uprkos tome što je setva na pragu, preispitivanja o setvenom planu još uvek traju. Mladi ratar Branislav Komoranac iz Srbobrana kaže da mu, otkad se bavi ratarskim proizvodnjom, nikad nije bilo teže.
- Obrađujem ukupno 90 hektara i uglavnom sejem kukuruz i soju, koji su po prinosima najviše stradali u letošnjoj suši, ali i po otkupnoj ceni. Sada sam u dilemi da li da se i dalje držim setvenog plana koji godinama primenjujem ili da ga menjam i opredelim se za setvu kultura čiju tehnologiju proizvodnje manje poznajem, kaže Komoranac.
Poljoprivredni proizvođač Radislav Karalić iz Sombora naglašava da se u novu setvu ulazi nakon izrazito loše proizvodne godine za ratare. Još uvek se, kako kaže, dvoumi kada je reč o setvenom planu koji će, po svemu sudeći, odrediti količina novca koju treba uložiti u repromaterijal i gorivo.
- Oni koji se opredele da setvu finansiraju prodajom kukuruza i pšenice, a oni uglavnom čine većinu, moraće da prodaju mnogo više roda da bi namirili troškove. U vreme berbe, kukuruz je mogao da se proda za 16 do 16,5 dinara, a sada mu je cena nešto viša od 15 dinara, što je za ratare prava katastrofa i čist gubitak, kaže Karalić, ističući da mali proizvođači, kada su krizne godine kao što je bila lanjska, nemaju dovoljnu pomoć iz nacionalnog agrarnog budžeta i da su davanja od 4.000 dinara po hektaru za zasnivanje biljne proizvodnje apsolutno nedovoljna.
Setva jarih kultura je na pragu, a nedoumica među poljoprivrednim proizvođačima je očito sve više. Nedostatak finansijskih sredstava je najveći izazov i zato će svako domaćinstvo biti prinuđeno da setveni plan prilagodi raspoloživom budžetu. Oni koji se odluče da uzmu kredit neke od banaka ili namenskih fondova imaju dodatnu brigu kako da novac vrate. Ako bude rodna godina, neće biti većih problema, ali ako se kojim slučajem ponovi lanjska suša, i te kako će zapasti u finansijske poteškoće. Po oceni stručnjaka za meteorologiju, retko su se dešavale dve uzastopne sušne godine, ali klimatske promene su nepredviljive. Nadajmo se, ipak, najboljem.

K. Rajević

VLADA SRBIJE ODREDILA NAKNADE ZA NAVODNJAVANJE I ODVODNJAVANJE

Izlazeći u susret brojnim, više puta ponovljenim zahtevima poljoprivrednih udruženja, Vlada Srbije donela je uredbu o visini naknade za korišćenje vode, koja bi trebalo koliko-toliko da olakša poljoprivrednicima plaćanje i negu useva. Tako će naknadu za vodu koju koriste iz javnih dobara, ako imaju uređaj za merenje potrošnje, poljoprivrednici, odnosno korisnici plaćati 0,1132 dinara po kubnom metru. Ukoliko poljoprivrednci nemaju ovaj uređaj na svojoj njivi, naknada se razrezuje paušalno 679,16 po hektaru.
Kada je u pitanju naknada za odvodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, ona se na celoj teritoriji Republike Srbije utvrđuje prema katastarskom prihodu. Iznosi naknada za svaku katastarsku opštinu dati su u uredbi i mogu se naći na zvaničnom sajtu Vlade Srbije.