* Još nema odluke nadležnih državnih organa o jeftinijem dizel gorivu za poljoprivrednike

Neuobičajeno blaga zima ubrzala je pripremne radove i ugovaranje setve jarih kultura. Poljoprivrednici već uveliko kalkulišu i prave planove setve na svojim ili njivama u zakupu. S obzirom na prošlogodišnju sušu i niske prinose, ratarima će najveći problem biti da pronađu način kako da isfinansiraju prolećne radove. Oni koji ne budu mogli da iz sopstvenih izvora plate kompletne troškove setve, a takvih je najviše, biće prinuđeni da se kreditno zaduže kod banaka ili pak potraže pomoć domaćih namenskih fondova ili zemljoradničkih zadruga.
Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović nedavno je na skupu "Dobar dan domaćine" u Novom Sadu rekao da će poljoprivrednicima subvencije 4.000 dinara, koje im sleduju za biljnu proizvodnju, stići pre početka setvenih radova, odnosno 1. marta.
- Isto tako radimo na tome da obezbedimo dizel gorivo po povoljnijim uslovima. Postoji predlog da litar dizela bude jeftiniji za 25 dinara i da se, uz odgovarajuće platne kartice, može nabaviti na svim benzinskim pumpama, rekao je ministar Nedimović.
Iako je od tada prošlo gotovo mesec dana, a rok za setvu se približio, nadležni u državi još nisu ništa konkretno preduzeli, odnosno doneli odluku o tome da se ratarima omogući da dođu do jeftinijeg goriva.
- Mislim da od obećanja nadležnih o povoljnijim cenama dizela za naše ratare ni ovog puta neće biti ništa, iako bih iskreno voleo da me demantuju. Novac koji dobijamo od države, 4.000 dinara po hektaru, više je nego simboličan. Za te pare može se kupiti najviše 30 litara nafte, a za setvene radove i primenu pune agrotehnike treba najmanje 100 litara po hektaru, kaže Miroslav Kiš, predsednik Upravnog odbora Asocijacije poljoprivrednika i upućuje apel Ministarstvu poljoprivrede da učini sve kako bi se promenila dinamika isplate subvencija i da taj novac ratari dobiju odjednom pre setve, a ne da, kao do sada, stiže "na kašičicu" u toku cele godine.
Poljoprivrednik Saša Atanacković iz Turije obrađuje oko 50 hektara zemlje i već godinama, poštujući plodored, seje uglavnom pšenicu, kukuruz i soju, koja je na njegovim parcelama lane najviše stradala od suše. Do sada je uspevao da sam isfinansira sve setvene radove, ali ovog puta moraće, mimo svoje volje, da se zaduži.
- Nešto repromaterijala sam već uzeo "na odloženo" preko zadruga u Srbobarnu i Turiji. Sada ću, hteo-ne hteo, biti prinuđen da podignem i kratkoročni kredit u nekoj od banaka koje budu imale najpovoljnije uslove otplate, kaže Atanacković, ističući da mu najviše brige zadaje dizel gorivo, koje je na pumpama dosta skupo i mora da se plati odmah po preuzimanju.
U jednoj od najboljih zadruga u Vojvodini OZZ "Bečej", koja okuplja više od 400 kooperanata, kažu da će predostojeća setva za sve ratare, zbog besparice, biti dosta teška. Najviše zbog lošeg prošlogodišnjeg roda i niske cene ratarskih useva.
- Već sada mogu odgovorno da tvrdim da će biti problema s finansiranjem prolećne setve na odloženo. Sve cene repromaterijala, koji treba da platimo na jesen kada skinemo rod, izražene su u evrima i one su između 15 i 20 odsto veće nego sadašnje, kaže Miroslav Glavaški, direktor OZZ "Bečej", izražavajući bojazan da će veoma mali broj proizvođača moći sam da isfinansira prolećnu setvu.
Imajući u vidu kakva je situacija u poljoprivredi, banke su u odnosu na ranije godine izašle sa opštim, ali i specijalnim ponudama za finansiranje prolećnih radova poljoprivrednika. Uslovi kreditiranja se razlikuju od banke do banke i zavise od obima i visine zaduženja.
- Poljoprivrednicima za prolećnu setvu odobravamo kratkoročne kredite s fiksnom kamatom, počev od 3.000 evra, dok je maksimalan iznos određen kreditnom sposobnošću gazdinstva. Ratari mogu da izaberu tip kredita prema vrsti proizvodnje, a samim tim i model otplate, koji može biti u tromesečnim, šestomesečnim ratama ili nakon godinu dana, kaže Tatjana Laketa, sardnik za korporativni marketing i komunikaciju NLB banke.
Razvojni fond Vojvodine poslednjih godinu-dve dana svojom kreditnom politikom, fiksinim i niskim kamatnim stopama od jedan do tri odsto na godišnjem nivou znatno je uticao na povoljniju kreditnu ponudu banaka prema poljoprivrednicima.
- Fond je lane imao oko 230 korisnika kratkoročnih i dugoročnih poljoprivrednih kredita, od čega je više od polovine realizovano u lokalnim saomupravma treće i četvrte kategorije razvijenosti. Ove godine očekujemo još više zainteresovanih, na raspolaganju imamo 2,5 milijardi dinara, kako za kratkoročne kredite, tako i za ulaganja u dugoročne investicije. U opštinama su u toku brojne prezentacije kreditne podrške Razvojnog fonda Vojvodine, gde poljoprivrednici na najneposredniji način mogu dobiti sve neophodne informacije o kreditima, rekao je Goran Savić, direktor Razvojnog fonda Vojvodine.
Kako god bilo, predstojeća setva za poljoprivrednike neće biti nimalo laka. Prošlogodišnja suša i niske cene učinile su svoje pa je, kako reče jedan ratar, ceh stigao na naplatu.
- Sve bi bilo lakše kad bi gorivo bilo jeftinije, a subvencije stigle na vreme. Tada nam ni bankarski krediti ne bi bili problem. Ali sve su to još samo obećanja, a setva samo što nije, kaže turinski ratar Saša Atanacković.

K. Rajević

RESTRIKTIVNA PRIMENA AGROTEHNIKE

Nezadovljni izostankom adekvatne pomoći i odnosom nadležnih državnih organa prema problemima poljoprivrednika, nakon letošnje suše, Udruženje poljoprivrednika "Pančevački ratari" nagovestilo je mogućnost da njihovi članovi na neki način bojkotuju setvu.
U saopštenju ovog udruženja dostavljenom medijima navodi se da su svesni da organizovani bojkot nije moguć, ali se može očekivati redukovana obrada zemljišta i restriktivna primena agrotehnike koja će biti na samom minimumu, pa i ispod njega.