* Po novom zakonu o zadrugama zadružni kolektivi dužni da ovlašćenom revizoru podnesu zahtev za reviziju, najmanje jednom u dve godine

Prošlo je već dve godine od usvajanja i primene novog zakona o zadrugama na koji se čekalo 20 godina. Mnoge nove zakonske odredbe većina zadruga već uspešno primenjuje u praksi, a pojedine se u nekim sredinama još uvek usklađuju. Po samom usvajanju zakona, pojavio se skepticizam kada je reč o odredbama o zadružnoj reviziji (članovi 80-102 Zakona o zadrugama), pogotovo u delu koji se odnosi na podnošenje zahteva za redovnu reviziju ovlašćenim zadružnim revizorima od strane Ministarstva privrede.
Po starom zakonu o zadrugama, zadružni savezi su redovno pozivali zadruge da, uz zahtev, podnesu i svu potrebnu dokumentaciju za ocenu poštovanja zadružnih principa, poslovanja i upravljanja zadrugom. Nove odredbe Zakona propisuju da to čine sami zadružni kolektivi, i to, kako je zakonski regulisano, jednom u toku dve godine.
- Nema tu ničeg spornog, osim što je pravno nedorečeno i nedefinisano ko je dužan, odnosno ovlašćen da u slučaju ako, na primer, jedna zadruga u roku od dve godine ne podnese zahtev za reviziju, učini to u njeno ime, kaže Jelena Nestorov Bizonj, sekretar Zadružnog saveza Vojvodine, napominjući da u zakonu postoje novčane kazne za neurađenu reviziju, ali se ne zna ko kontroliše (ne)podnošenje zahteva.
Kao ovlašćeni revizor, Zadružni savez Vojvodine je lane po zahtevu zadruga iz Pokrajine, u redovnom postupku, uradio oko stotinak revizija. Vanrednih, koje se obavljaju na osnovu zahteva bilo kog organa neke zadruge ili zahteva najmanje 50 zadrugara, nije bilo.
- U suštini, zadovoljni smo urađenim revizijama, koje su pokazale da se najveći broj zadruga pridržava zadružnih principa i transparentnosti poslovanja. Iskreno, zbog kratkoće vremena i nedovoljne informisanosti, bilo je bojazni kako će zadruge prihvatiti i prilagoditi se novim zakonskim odredbama o reviziji, ali pokazalo se da nema puno razloga za brigu, jer ih se većina pridržava zakona, kaže Nestorov Bizonj.
Zadružna revizija ima pre svega kontrolnu funkciju, a u Zadružnom savezu Srbije smatraju da je, pre preduzimanja bilo kakvih eventualnih sankcija prema zadrugama zbog neizvršene revizije, vrlo važno delovati preventivno i savetodavno.
- Ovih dana, a tako radimo svake godine u januaru, na adrese svih zadruga u centralnoj Srbiji elektronskom poštom ili običnom pošiljkom šaljemo informacije i obaveštenja o tome kako i na koji način zadruge treba da se pripreme i podnesu zahtev za reviziju. Uvek je bolje da odgovorna lica u zadrugama obavestimo, dodatno edukujemo i osposobimo, nego da ih, ako nema neke preke potrebe, kažnjavamo i pokrećemo proces likvidacije, kaže Nikola Mihailović, predsednik Zadružnog saveza Srbije, uz napomenu da svaka nestručno vođena i urađena revizija može da proizvede negativan efekat na ukupan razvoj zadrugarstva.
Od svih regionalnih zadružnih saveza, rešenje Ministarstva poljoprivrede da može da obavlja zadružnu reviziju za sada ima samo Zadružni savez Raškog, Moravičkog i Rasinskog okruga sa sedištem u Kraljevu. Lane su u ovom savezu uradili ukupno 23 revizije za ostvareno poslovanje zadruga njihovog okruga u 2015. i 2016. godini, a četiri su sa sedištem na teritoriji opštine Valjevo.
- Naša iskustva sa do sada urađenim revizijama su manje-više pozitivna. Smatramo, ipak, da bi, u odnosu na ukupan broj zadruga u sva tri okruga, ove godine trebalo da bude više izvršenih revizija. Očekujemo da će, s obzirom na to da je od usvajanja Zakona o zadrugama prošlo već dve godine, zadruge u toku 2018. godine biti spremne i podneti zahteve za reviziju i ocenu poslovanja, istakao je Stevo Radoičić, sekretar Zadružnog saveza Raškog, Moravičkog i Rasinskog okruga u kome, prema nepotpunim podacima, sa manje ili više uspeha i aktivnosti posluje oko 200 zemljoradničkih zadruga.
Iako je zadružna revizija zakonski utemljena, ona je u većini naših zadruga, smatra dr Vladimir Zakić sa Instituta za agroekonomiju Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, još uvek u početnoj fazi razvoja.
- U zadrugama, nažalost, nema dovoljno svesti o kontrolnoj fukciji revizije. Kao takva, ona je i posebno naglašena u zakonu, jer, u slučaju negativnog izveštaja koji potpisuje zadružna revizija, može doći do likvidacije zadruge, kaže Zakić, pojašnjavajući da su takva rešenja u praksi veoma retka zato što, svesni su u zadružnim savezima, to bi sigurno dovelo do negativnog efekta na ukupan zadružni pokret i razvoj zadrugarstva.
Da bi se unapredili smisao i svrha postojanja zadružne revizije, Zakić smatra da je, uz permanentan edukativan rad u zadrugama i savezima, neophodno uspostavljanje standarda i kriterijuma za izdavanje dozvola zadružnih revizora.
- Veoma je bitno da se, u cilju ujednačavanja rada na reviziji, dođe do jedinstvene procedure za izdavanje, obnovu i povlačenje potvrde zadružnih revizora. Osim kontrolne uloge koju imaju, važno je naglasiti da revizori, pre svega, treba da deluju preventivno, ukazuju na propuste i istovremeno daju savete kada je reč o poštovanju zadružnih principa u poslovanju i radu sa zadrugarima i kooperantima, kaže Zakić i predlaže da se inicira donošenje uputstva o metodologiji obavljanja zadružne revizije i uspostavi zadružni savez revizijskih saveza, kao i jedinstveni registar zadružnih revizora.

K. Rajević

ISKUSTVA ZADRUŽNE REVIZIJE U EU

Dr Vladimir Zakić smatra da iskustva drugih zemalja u Evropskoj uniji, gde je zadrugarstvo na daleko višem stepenu razvijenosti, mogu da budu od velikog značaja za uspostavljanje efikasnijeg sistema zadružne revizije kod nas.
- Evropski primeri zadružnog zakonodavstva pružaju dobar uvid u više različitih pristupa regulisanja zadružne revizije. Oblast revizije detaljno je regulisana u Austriji, Francuskoj, Nemačkoj, Italiji i Poljskoj. U svim ovim zemljama, zadružna revizija je manje-više zakonski uređena na isti način, ali svaka od njih ima i određene specifičnosti. U Nemačkoj je, recimo, članstvo u revizijskim savezima za zadruge obavezno, dok u Poljskoj nije, kaže Zakić.