* Agencije malinarima u nedostatku domaćih berača nude radnu snagu iz Indije, Nepala, Pakistana, Moldavije....
* U Zapadnobačkom okrugu grupovođe voćarima obezbeđuju potrebnu radnu snagu
* Sve više voćara u plantažnom uzgoju prelazi sa ručnog na mašinsko branje voća
 
Jedan od najvećih problema s kojima se poljoprivredna gazdinstva u Srbiji, ali i u Evropi, poslednjih godina suočavaju besumnje je manjak sezonske radne snage. Nedostatak radnika za rad na ubiranju plodova na plantažama i voćnjacima bio je na evropskom kontinentu prisutan i ranije. Sada pak, usled brojnih ograničenja, prvo zbog korone, pa i rata u Ukrajini, posebno dolazi do izražaja. Evropska unija pozvala je sve svoje članice da omogući nesmetani dolazak stotine hiljada sezonaca iz istočne Evrope i zemalja sa prostora Balkana. Najglasnija u tim zahtevima je Nemačka, kojoj je za rad u poljoprivredi tokom sezone, posebno za berbu špargle, potrebno bezmalo 300.000 sezonskih radnika.
Sezona ubiranja plodova u voćnjacima i povrtnjacima kod nas je već  krenula sa branjem jagoda, a glavni deo poslova očekuje se u narednim mesecima. Da li ćemo, s obzirom na trenutnu situaciju i veliku potražnju,  imati dovoljno radne snage za rad u voćnjacima i rad na njivama?
– Činjenica je da poslodavci u poljoprivredi već sada imaju poteškoća da obezbede potreban broj radnika, a tako će najverovatnije biti i narednih meseci. Postoje faktori rizika koji se odnose na bezbednost rada zaposlenih na sezonskim poslovima, ali i ustručavanja samih sezonaca kako zbog uslova rada tako i visine dnevnice. Verujemo da će, kako sezona bude odmicala, situacija u tom pogledu biti znatno povoljnija, rekla je Isidora Šmigić, saradnica za regulatornu reformu u NALED-u koji je, podsetimo, 2.018. godine inicirao donošenje Zakona o pojednostavljenom radnom anagažovanju na sezonskim poslovima.
 
K. Rajević
 
Kompletan tekst pročitajte u novom broju lista Poljoprivrednik.