* Ovogodišnji 17. zimski seminar je izostao, ali mnogi problemi koji muče poljoprivrednike, a o kojima se pričalo ne samo na poslednjem seminaru već i ranijih godina, i dalje su  prisutni
 
Zimski seminar farmera, koji se tradicionalno održava krajem januara i početkom februara u organizaciji Kluba 100P plus, ove godine zbog epidemiološke situacije nije održan. Ovaj seminar, održan 16 puta do sada, za poljoprivrednike članove Kluba 100P plus bio je mesto susreta na kome bi se razmenila iskustva iz poslednje proizvodne sezone, stekla nova znanja, a u komunikaciji sa predstavnicima resornog ministarstva i Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo borilo se za bolje uslove poslovanja. Po završetku Seminara, i list "Poljoprivrednik", dugogodišnji pratilac rada Kluba koji okuplja ugledne paore, dao bi osvrt na ovaj događaj. Kako je ove godine tradicionalno okupljanje izostalo, sa predsednikom Upravnog odbora Kluba 100P plus Vojislavom Maleševim sumirali smo utiske šta se to promenilo, ili nije, u poslednjoj godini. Ovogodišnji 17. zimski seminar je izostao, ali mnogi problemi koji muče poljoprivrednike, o kojima se pričalo ne samo na poslednjem seminaru već i ranijih godina, i dalje su prisutni. Neki od njih nisu rešeni zbog pandemije, a neki, na koje je ukazivano i ranije, i dalje su aktuelni. 
 
Zakup zemljišta i overa dokumenata
 
Kao i svake godine, i na 16. zimskom seminaru farmera razgovaralo se o tadašnjem Nacrtu zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji do danas nije usvojen. Ali od tada je, kao što je i bilo najavljeno, produžen period za zakup poljoprivrednog državnog zemljišta na do 15 godina. 
– Ipak, iako je produžen period zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, država još uvek nema instrument da uvede onog ko je platio za zakup zemljišta na parcelu koja je uzurpirana, odnosno na kojoj je treće lice zasnovalo proizvodnju sve dok se usev ne skine. Takođe, u ovom slučaju se postavlja i pitanje garancije da li će država vratiti novac koji je uplaćen za zakup ako se ne uđe u parcelu. Period zakupa na 15 godina se odnosi na parcele koje su "čiste", dok  se ne može primeniti na one koje su predmet restitucije, kaže Vojislav Malešev. 
Klub je i lane apelovao da Ministarstvo poljoprivrede prilikom obnove registracije gazdinstva i prijavljivanja setvene strukture prihvati sve potpisane ugovore od zakupa ili zakupodavaca zemljišta na osnovu brojeva parcele, da ne mora svaki ugovor da bude overen kod notara.
– Razlog za ovaj zahtev je u činjenici da ima puno staračkih domaćinstava  koja nisu u stanju da idu kod notara kako bi se uradila overa potrebnih dokumenata, a mnogi se i plaše da zbog epidemije izađu iz svog dvorišta. Jedna parcela u Trezoru ne može da se pojavi dva puta, sistem bi odmah to prepoznao i u Trezoru bi oni na kojima se vode parcele odmah otišli u "crveno", u pasivan status, dok se sve ne razjasni, što znači da je tu sve čisto, kaže Malešev i napominje da puno problema ima i u Katastru, odnosno da postupak uknjižbe neke parcele traje dugo, dve i više godina, te se ta zemlja ne može prijaviti da se obrađuje jer "nije ušla u sistem". 
Poljoprivrednicima koji su platili uknjižbu i ostale obaveze je bitno da i ove parcele, koje su bile predmet trgovine, "uđu u sistem" jer na osnovu njih oni koji su u sistemu PDV-a mogu da prikažu gde su utrošili repromaterijal. Takođe, validan podatak o zemljištu koje se obrađuje je veoma značajan i pri aplikaciji za neki kredit kod banke, kao i pri konkurisanju za sredstva iz IPARD programa. 
– Kada konkurišete za IPARD sredstva, strogo se vodi računa o tome koliko zemlje obrađujete i koliko možete da se zadužite, kao i za šta se aplicira. Sada postoji mera u programu IPARD preko koje se mogu obezbediti sredstva za podizanje skladišta. Ima nas dosta poljoprivrednika  kojima treba skladišni prostor, a ne možemo zbog problema u birokratiji da dokumentujemo svu zemlju koju obrađujemo i zbog toga ne možemo da dobijemo sredstva za kapacitet koji nam je potreban, objašnjava Malešev. 
Sve nepovoljniji položaj poljoprivrednika uočava se i kada se radi o kupovini poljoprivrednog zemljišta. Naime, cena zemlje je sve veća. Tako je u južnoj Bačkoj jutro dostiglo vrednost od 9.000 evra, a  arenda se plaća i do 250 evra po jutru. Ovu cenu zemljišta Malešev ističe kao nedostižnu za paore, ali ne i za one koji se do sada nikad nisu bavili poljoprivredom već su na drugi način privređivali, a sada su odlučili da kupuju zemljište. Mnogi poljoprivrednici će zbog previsoke cene odustati od zakupa parcela koje su godinama obrađivali. Među njima su i oni koji su svojevremeno investirali u mehanizaciju spram površina zemljišta koje su obrađivali u zakupu, a koji sada dolaze u nezavidnu situaciju jer neće moći da u potpunosti uposle svoje mašine. One postaju predimenzionirane, što znatno smanjuje i njihovu efikasnost i ekonomičnost u radu. 
Subvencije, prinosi, cene
 
Klub je, kao što je lane i zahtevao od nadležnih, i dalje pri stavu da se  Programom  nacionalnih mera za subvencionisanje odredi limit na 40.000 evra. Tačnije, da sve investicije koje se odnose na mehanizaciju u vrednosti do 40.000 evra budu uvrštene u Program nacionalnih mera, bez obzira na veličinu gazdinstva. Naime, kako napominje Malešev, ako poljoprivrednik traži subvencije za, na primer, sejalicu, ili neki drugi skup mašina u vrednosti do 40.000 evra preko  IPARD programa, to traje i dve godine, dok se preko Nacionalnih mera može u kraćem periodu na jednostavniji način doći do sredstava za kupovinu. Kao jedan od razloga za sporije rešavanje predmeta, navodi se mali broj zaposlenih u Upravi za agrarna plaćanja, ne samo kada su u pitanju predmeti IPARD programa, već i subvencije, pa tako, kako je naveo Malešev, ima još uvek neisplaćenih subvencija iz 2019. godine.  
– Ako svi navode poljoprivredu kao značajnu granu privrede koja radi, koja doprinosi državi, zašto se onda ne poveća broj zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, da se ubrza proces obrade, da ljudi brže dođu do tih sredstava, bez obzira na to da li se radi o mehanizaciji ili o nečem drugom, kaže Malešev i ukazuje da su poljoprivrednici koji nisu imali mogućnost korišćenja sredstava za investicije u poljoprivednu mehanizaciju Fonda "Prosperitati" u nekonkurentnom položaju u odnosu na one koji su ih koristili, jer su za iste investicije mnogi koristili i subvencije iz Nacionalnog programa mera. 
Aktuelna pandemija nije uticala na ostvarivanje dobrih proizvodnih rezultata u agraru kada je reč o žitaricama. Iako je dodatna pomoć izostala, bar za ratare, ostvareni su dobri prinosi, za mnoge rekordni. Ipak, za one koji uobičajeno ostvaruju veoma dobre prinose i koji se na visoko profesionalni način, u skladu sa preporukama struke i nauke, bave biljnom proizvodnjom, godina za nama je bila malo iznad proseka sa prinosima. I na aktuelne cene poljoprivrednih proizvoda se ne može gledati kao na "ekstravaganciju" kada se posmatra duži period. 
– Moramo da uzmemo u obzir da smo od 2012, odnosno od početka 2013. imali niske cene i soje i kukuruza i pšenice. Sada, kada se desilo nešto na svetskom tržištu – poremećaj rezervi – došlo je do pomeranja cena. Podsetimo se da je ne tako davna 2012. bila izuzetno sušna, kao i 2017, a posledice koje su zbog toga nastale je trebalo pokriti. Od 2017. se i mi borimo da izađemo iz svih dugova,  odnosno da dođemo na neku nulu i sada, kada nam se pružila prilika i da zaradimo neki dinar, skaču cene imputa, kaže Malešev, i napominje da tokom 2020. zbog pandemije nije bilo posebnih, vanrednih mera podrške za poljoprivrednike – ratare, a i one najavljene su izostale. 
Na 16. zimskom seminaru farmera je čitav blok predavanja bio posvećen pšenici, razvrstavanju hlebnog zrna po kategorijama kvaliteta što danas, kada je hlebno zrno traženo i roba na ceni, niko i ne spominje. Sada se priča samo, kako kaže Malešev, o zaradi koju ostvaruju paori, a pekare i dalje niko ne pita za kalkulaciju cene kifle. 
Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović je prošle godine na seminaru rekao da je spreman i izmenjen Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju, čije bi usvajanje i primena trebalo da omogući odvajanje onih koji mogu da žive i rade od poljoprivrede, od onih koji to ne mogu. Takođe, po rečima  ministra, trebalo je da se napravi i izvesna razlika u sistemu subvencionisanja onih koji se bave poljoprivredom profesionalno od onih koji  taj posao rade usput i samo ponekad se pojave na konkursima za subvencije. Nedimović je tada najavio i da će od jeseni 2020. biti izmena kad se radi o subvencijama, te da će biti namenjene samo profesionalnim poljoprivrednicima, kao i da će biti povećana proizvodna površina za koje će se dodeljivati subvencije. Najavljena je i primena novog modela za regresiranje dizel-goriva. Iako najavljivane, ove izmene su izostale, da li zbog pandemije usled virusa Covid-19 ili nečeg drugog, nije poznato. Njihova izmena i primena, ako se i dogodi, sačekaće izvesno vreme. 
Marija Antanasković