* Suncokret i soja nagoveštavaju prinose preko tri tone po hektaru
* Ratari procenjuju da bi otkupna cena trebalo da bude 35-36 dinara za kilogram


Ukoliko ne bude stresnih situacija za biljke, žetva suncokreta bi trebalo da počne u trećoj dekadi avgusta, a masovnije skidanje soje prvih dana septembra. Tokom ovogodišnje vegetacije, osim u pojedinim sredinama, gotovo da nije bilo bioloških stresova, pa su se usevi dobro razvijali i obećavaju rod iznad višegodišnjeg proseka. Prema proceni stručnjaka, ove uljarice u Srbiji zauzimaju, verovatno, svaka više od 220.000 hektara i nagoveštavaju prinose iznad tri tone po jedinici površine. Mnogo toga, još uvek, treba uzeti sa izvesnom rezervom, jer su biljke živa bića podložna mogućim stresnim situacijama, a i žetvene površine su dosta nepouzdane, iako ih je moguće znatno preciznije izračunati na osnovu satelitskih snimaka, ali se to ne čini.
– Usev suncokreta prilično dobro izgleda, dobri su sklop i gustina, a gotovo da nema korova, jer je za setvu, mahom, korišćeno seme hibrida tolerantnih na herbicide, kaže dr Sreten Terzić iz Odeljenja za suncokret Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu. – Prvenstveno se to odnosi na Sumo sun, Clearfield i Clearfield Plus hibride. Ako narednih dana bude dosta sunca i manjih količina padavina, neće biti ni bolesti na biljkama. U Banatu su biljke nešto nižeg rasta, ali su u vrlo dobroj kondiciji. Očekujemo standardno visoke prinose, znatno bolje nego u drugim državama, jer imamo odlično zemljište i povoljne klimatske uslove. Sadašnji sunčani dani vrlo povoljno utiču na porast sadržaja ulja u semenkama. Rano je za procenu, ali naši hibridi daju prosečno oko 50 odsto ulja.
Prema mišljenju dipl. inž. master Zlatice Miladinov iz Odeljenja za soju Instituta u Novom Sadu, stanje useva soje je sasvim zadovoljavajuće, jer je bilo dovoljno sunca i vlage u zemljištu. Bez obzira na grupu zrenja, gotovo sva soja je ušla u fazu nalivanja zrna u mahunama. Vrlo rane sorte "000" grupe zrenja, zatim ranostasne "00" grupe i nulte grupe zrenja "0", počele su da sazrevaju. Uslovi razvoja do pred kraj avgusta biće presudni za formiranje prinosa. Bitno je da temperatura ne bude preko 35 stepeni, jer bi se zaustavilo nalivanje zrna i izazvalo naglo sazrevanje. Ponegde je zapažen manji napad grinja, ali su iskusni ratari blagovremeno intervenisali tretiranjem po obodu ili na celim njivama. Nije bilo ni pojave gusenica. Ako ne bude nekih stresnih situacija za biljke, može se očekivati produžetak vegetacije za oko 14 dana u odnosu na prosečne godine. Biće to dobro, jer će biljke uspeti bolje da iznesu svoj genetski potencijal. Žetva će, verovatno, početi krajem avgusta, a sorte prve grupe zrenja, kojih ima najviše, sredinom septembra.
Povoljni izveštaji o stanju useva uljarica na našim njivama višestruko ohrabruju. Suncokret, soja i uljana repica zauzimaju ukupno oko pola miliona hektara i već više godina predstavljaju značajan činilac u stvaranju domaćeg BDP-a. Možda bi mogle da zauzmu i veće površine, ali bi to narušilo plodored.
Dr Olga Čurović, sekretar Poslovne zajednice "Industrijsko bilje", kaže da je još rano govoriti o konačnim prinosima iz ovogodišnje sezone.
 – Kako sada stoje stvari, moguće je da ćemo imati jednu od uspešnijih godina. Naši industrijski pogoni uglavnom prerađuju 500.000-600.000 tona suncokreta, 250.000-300.000 tona soje, a znatno manje uljane repice. Najčešće izvozimo oko 190.000 tona suncokretovog ulja, ali i preko 100.000 tona suncokreta u zrnu. Značajan je to devizni priliv, prvenstveno zahvaljujući selekcijama naših stručnjaka. Zaslužili su veliku podršku države. Imali smo dovoljno sopstvenog semenskog materijala i u kriznim vremenima, kada smo bili u blokadi granica. Na njih možemo da se oslonimo i u narednom periodu, jer je neizvesno kako će se na našu proizvodnju i izvoz odraziti posledice pandemije virusa korona.  
Na svetskim berzama, cena suncokreta se kreće između 280 i 300 evra po toni, što bi odgovaralo iznosu 33-35 dinara po kilogramu, odnosno za oko tri dinara više nego lane. Ali, ratari smatraju da bi realna cena trebalo da bude 35-36 dinara po jedinici mere. To je, nažalost, samo njihova procena i lepa želja. Stvarnost je nejasna, a cene neizvesne. Računa se da na lageru još uvek imamo oko 400.000 tona suncokreta koji je spreman za izvoz, a predstoji obilnija žetva nego u prosečnim godinama. S druge strane, veliko je i pitanje da li će i pod kojim uslovima biti moguće izvoziti, ukoliko se nastavi sa zatvaranjem granica u mnogim državama zbog pandemije korona virusa. Ne radi se tu samo o odbrani od opake zaraze, već i o jednoj od "dobrih prilika" da države zaštite sopstvenu proizvodnju od konkurencije iz inostranstva. Takav "alat" koriste i članice Evropske unije, gde izvozimo najveće količine suncokretovog ulja i zrna.
B. Krstin