* Otkupljivači oprezni sa otkupnom cenom koja se u ovom momentu kreće od 17 do 19 dinara za kilogram
 
Žetva pšenice, zahvaljujići nešto povoljnijem vremenu u odnosu na kraj juna, polako se zahuktava. Prve prognoze Udruženja proizvođača i izvoznika žita ”Žita Srbije” ukazuju da  se očekuje rod od 2,6 miliona tona, dok će prosečan prinos biti oko 4,5 tona po hektaru.
– Prinosi su različiti od regiona do regiona, u zavisnosti od ulaganja i primenjenih agrotehničkih mera. Po podacima koji stižu sa terena, u ovom momentu najviše razloga za zadovoljstvo imaju ratari u Bačkoj, Sremu i Mačvi, gde se prinosi kreću od pet-šest, pa do osam tona po hektaru, rekla je Sunčica Savović, od 1. jula novi direktor Udruženja ”Žita Srbije”.
Stručnjaci, međutim, kažu da sve dok se ne skinu  poslednji otkosi i hlebno zrno ne bude smešteno u silose ne može se dati konačna ocena rezultata žetve. Ali  već sada je potpuno izvesno da će pšenice biti dovoljno za domaće potrebe i izvoz. Ratare, osim  visine prinosa i kvaliteta zrna, u ovom momentu, naravno, najviše interesuje otkupna cena koja im donosi ”prve novce” u  tekućoj ekonomskoj godini. 
Uoči početka žetve gotovo niko od velikih, a ni malih otkupljivača nije transparentno izašao u  javnost sa otkupnom cenom. Svakodnevno se u medijima, pa i na društvenim mrežama, spekulisalo i licitiralo sa cenom hlebnog zrna. Za razliku od drugih otkupljivača, senćanski ”Žitopromet – mlin” je svojim dugogodišnjim kooperantima već na  samom startu žetve ponudio  akontnu cenu 17 dinara za kilogram sa uračunatim PDV-om.
– Opredelili smo se za ovu  akontnu cenu, prvenstveno zbog  onih  proizvođača koji žele da im predat rod budu odmah isplaćen. Za one  koji lageruju zrno kod nas krajnja cena će se formirati i  uradiće se  obračun  kada se žetva završi i bude poznat bilans stanja hlebnog zrna i konačna otkupna cena, rekao je Predrag Đurović, predsednik Odbora direktora ”Žitopromet – mlin”. 
Prema informacijama do kojih smo došli, planovi većine otkupljivača su da ratarima  plate pšenicu  najviše 17–19 dinara za kilogram.
– Sa tom  ponuđenom cenom ne možemo da pokrijemo ni troškove proizvodnje, a kamoli da obezbedimo bar dinar zarade po kilogramu zrna. Ne znam da li će, kada i po kojoj ceni Republičke robne rezerve otkupljivati  izvesnu količinu pšenice, što bi bio reper za  ostale otkupljivače da podignu cenu, ali  sumnjam da će se to dogoditi, rekao je Jovica Jakšić, predsednik Upravnog odbora nezavisne asocijacije poljoprivrednika, uz  napomenu da su ratari u jednom momentu razmišljali da javno potestuju, ali su odustali zbog zabrane okupljanja i pandemije  virusa korona.
Većina proizvođača generalno nije toliko nezadovoljna prinosom koliko otkupnom cenom.  Ratar Milomir Crveni iz Turije  na 13 hektara sa sortom ”zvezdana” ostvario je  prosečan prinos oko pet tona i zadovoljan je  s obzirom na vremenske neprilike.
– Svaka cena zrna ispod 21 dinar  za nas proizvođače je čist gubitak. Nisam siguran da u ovom momentu na tržištu od bilo kog otkupljivača mogu da dobijem tu cenu. Prinuđen sam da najveći deo roda lagerujem u svom podnom skladištu, a jednu manju količinu ću prodati jer mi je novac potreban za dalju proizvodnju, rekao je Crveni.
Očekivalo se da će  Republička direkcija za robne rezerve  pred početak ili u toku same žetve  izaći sa planom za preuzimanje određene količine roda i otkupnom cenom pšenice preko Produktne berze. Iako iz Ministarstva poljoprivrede ima nezvaničnih naznaka da bi Vlada Srbije mogla  ovih dana da donese  odluku o otkupu 26.000  tona po ceni 20 dinara za kilogram, to još nije zvanično objavljeno.
–  U ovom momentu nemamo nikakvu zvaničnu potvrdu  da će, i koje količine, kao i po kojoj ceni, pšenica novog roda biti otkupljena. Ukoliko se donese odluka, Produktna berza je spremna da, kao i svake godine, odradi taj posao, rekao je Miloš Janjić, direktor Produktne berze.
U  Poslovnom udruženju industrijskih mlinova ”Žitounija” smatraju da,  i ako bude doneta odluka o otkupu izvesne količine  roda za Republičke robne rezerve, to neće bitnije uticati na otkupnu cenu, jer će je formirati tržište.
–  Čeka se kraj žetve i  bilans stanja nakon čega će otkupljivači izaći sa konačnom cenom. U ovom momentu  za ratare je najbolje da, ko god može, sačuvaju pšenicu na lageru u silosu ili svom skladištu, a  da žito prodaju u toku   godine kad  izvoznici krenu sa  eksportom zrna, jer tada će cena sigurno biti  veća od ove koja se trenutno nudi, kaže Zdravko Šajatović, direktor ”Žitounije”. 
Na ratarima je  da procene šta  je za njihovo domaćinstvo  u ovom  momentu najbolje i najkorisnije. Činjenica je da tržište, a ne država, kroji cenu pšenice, kao i da je otkupna cena koju otkupljivači trenutno nude ponižavajuća.  Po svemu sudeći,  proizvođači će i  ovog puta ”izvisiti”, a ako budu sačuvali rod, za par meseci dobiće možda koji dinar više, ali će imati i veće troškove lagera. 
K. Rajević
 
 
Kalkulacija cene Zadružnog saveza Vojvodine
 
Upravni odbor Zadružnog saveza Vojvodine je uoči žetve, nakon razmatranja  kalkulacije cene koštanja pšenice ovogodišnjeg roda, doneo zaključak da proizvodna cena, na prosečan prinos od 4,5 tona po hektaru, iznosi 21,06, a sa uračunatom akumulacijom od 10 odsto  23,17 dinara za kilogram.
Istovremeno, Upravni odbor ZSV predložio je nadležnim državnim organima  da hitno intervenišu i preko Republičkih robnih rezervi otkupe 250.000–300.000 tona pšenice  po 21,06 dinara za kilogram, čime će biti pokriveni troškovi proizvodnje prosečnog  proizvođača pšenice u Pokrajini.