* Očekuje se rod od 1,2 do 1,3 miliona tona, za šest odsto manje nego lane       
* Pojedine voćne vrste skuplje i do 50 do 70 odsto u odnosu na prošlu godinu
* Najviše zaradili jagodari, razlog za zadovoljstvo cenom imaju i malinari, a najmanje proizvođači ”oblačinske višnje”
 
Vremenske (ne)prilike koje su poslednjih meseci zahvatile najveći deo Srbije umnogome su  uticale na to da ovogodišnji rod voća ne bude onakav kakav su proizvođači očekivali. Ubiranje plodova voća je u punom  jeku, pa je u ovom momentu nezahvalno prognozirati koliko  će biti ukupan konačan rod. Ipak,  sasvim je izvesno da neće biti ni blizu  rekordne  2013. godine, kada je ubrano 1,53 miliona tona voća. Stručnjaci tvrde da će,  po trenutnom stanju u voćnjacima, ovo biti umereno rodna godina, sa dosta oscilacija u prinosima po regionima.
– Očekivani ukupni  rod u ovoj sezoni  iznosiće 1,2–1,3 miliona tona.  Niske temperature u januaru, februaru, pa i martu,  kao i nedostatak vlage u martu i aprilu, umnogome su uticale kako na prinos tako i kvalitet voća. Najviše su zbog izmrzavanja oštećeni proizvođači kajsije. U pojedinim krajevima izmrzlo je i do 75 odsto stabala, a vremenske neprilike i poplave napravile su veliku štetu malinarima, najviše u Arilju i Ivanjici, rekao je prof.  dr Zoran Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.
  Keserović kaže da  će  u odnosu na prošlu godinu  voća ukupno biti manje za oko šest odsto, ali da, za razliku od ranijih godina, voćari generalno i kao  retko kad mogu biti zadovoljni  cenom koje su, u proseku, za pojedine voćne vrste veće i do 50 do 70 odsto. Potvrđuju to i podaci Republičkog zavoda za statistiku upoređeni sa prvom polovinom godine –  cene su porasle za 48,4 odsto. Na to su, po oceni stručnjaka, naročito uticale tržišne prilike kod nas i u Evropi, ali  i ponašanje potrošača koji su, zbog pandemije virusa korona, uzimali znatno veće količine voća  i samim tim podigli cene.
 
Inspektori na otkupnim mestima
 
Na samom početku sezone  najbolje su prošli proizvođači jagoda, jer je otkupna cena u jednom periodu na veliko iznosila 400-500 dinara za kilogram. Posebno su se ”oparili”  voćari u  Pocerini, koju su veliku količinu  roda eksportovali na rusko tržište.
– Velika potražnja za pocerskom jagodom bila je i na domaćem tržištu neposredno nakon ukidanja vanrednog stanja i otvaranja pijaca. Otkupljivači, pa i nakupci,  prosto su se utrkivali da dođu do roda, tako da su proizvođači kao retko kada mogli  da određuju cenu jagoda po svojoj volji,  rekao je Predrag Srdanović iz Odeljenja za poljoprivredu Grada Šapca.     
Ali za razliku od jagodara, nisu svi voćari  zadovoljni. Najviše razloga  za nezadovoljstvo i ovog puta, što se ponavlja iz godine u godinu, imaju proizvođači ”oblačinske višnje” u Niškom okrugu i Topličkom kraju, posebno u Merošini, Prokuplju, Kuršumliji... Otkupljivači su voćarima, držeći se pravilnika o kvalitetu, ponudili ponižavajućih 25–30 dinara za drugu i 50 dinara za prvu klasu, što je među proizvođačima izazvalo lavinu nezadovoljstva i protesta.  Nezadovoljstvo je  bilo  toliko da je reagovalo i  Ministarstvo poljoprivrede  angažovanjem svoje stručne službe i inspekcije kako bi, zajedno sa hladnjačarima i prerađivačima, na terenu i otkupnim mestima kontrolisalo  kvalitet predate višnje.
Nevesela priča  o otkupu ”oblačinske višnje” u Topličkom kraju po nepisanom pravilu ponavlja se  svake godine u vreme otkupa  ovog voća.
–  Razlog za to je što ni Prokuplje, a ni Merošina nemaju nijedan veliki centar za duboko zamrzavanje voća, a isto tako ni odgovarajuće prerađivačke kapacitete. Trajni odgovor proizvođača na cenovni pritisak i samovolju otkupljivača jeste da se udruže i, uz veće angažovanje lokalnih samouprava,  kao i uz pomoć države, formiraju više voćarskih zadruga. Takvim pristupom  znatno bi  ojačali svoju tržišnu poziciju i podigli cenu  voća, kaže  prof. dr Keserović podsećajući da se  višnja  u Topličkom kraju intenzivno proizvodi već  70 godina, ali da su zasadi poprilično stari i da  ih treba obnoviti.
 
Dobra cena maline
 
Počela je i berba  maline, a proizvođači, nakon nekoliko godina, imaju razloga za zadovoljstvo otkupnom cenom. Za ekstraklasu ”crvenog zlata” otkupljivači malinarima u  Mačvi plaćaju akontno 250, a prvu  200 dinara, što je za 30 dinara više po kilogramu nego lane.
– Cenu je na samom startu odredila jedna hladnjača iz Pančeva. Sami proizvođači, od kojih većina ima zasade sorte ”vilamet” na najviše 50 ari,  više su nego zadovoljni ponuđenom cenom i  nadaju se da će tako ostati do kraja sezone, rekao je  Srdanović.     
 
U pojedinim delovima Zapadne Srbije, najviše u Arilju, malinare je zadesio veliki peh  zbog obilnih poplava. Ukupno je poplavljeno 650 hektara useva, a najviše su stradali malinjaci, pa će rod biti kudikamo manji od očekivanog.
–  Voda u malinjacima bila je visine gotovo metar i uništila je dobar deo roda. Sada strahujemo da će, nakon što se voda povukla, sa visokim temperaturama doći do sušenja malina, pa će šteta biti još veća, rekao je Boža Joković, direktor Zmljoradničke zadruge ”Agro-Eko voće”, ističući da u ovom momentu ni cena maline od 300 dinara za kilogram neće moći da sanira posledice nevremena.
 
Očekuje se slabiji rod šljive
 
Olujno nevreme praćeno gradom  krajem maja ”obralo” je gotovo sav rod šljive, najviše sorte ”stenlej”, koja je u opštini Blace zastupljena na 6.000 hektara. Proizvođače  u ovom momentu najviše muči neizvesnost da li će uopšte ostati nešto roda  na stablima.
 
– Ovo je druga godina zaredom da nam vremenske neprilike  odnose dobar deo roda u šljivicima. Kada se radi o otkupnoj ceni, rano je za neku pouzdanu prognozu za rod koji je preostao, ali  bi, s obzirom na to da se očekuje slabija ponuda, cena trebalo da bude znatno veća od prošlogodišnje, kaže Bojan Ostojić, zadužen za resor poljoprivrede u Opštini Blace.
Sezona  ubiranja voća je u toku, ali usled  učestalih vremenskih (ne)prilika koje su bile i koje se očekuju narednih par meseci, sigurno neće biti berićetna. Većina proizvođača generalno ne može biti zadovoljna količinom dobijenog roda, posebno tamo gde su grad i olujni vetrovi potukli  voćnjake, ali ako se izuzmu proizvođači ”oblačinske višnje”, kao retko kad mogu – otkupnom cenom. Problem otkupa voća je očito i dalje  najneuralgičnija tačka, posebno  za voćare u Niškom i Topličkom kraju,  jer su proizvođači i otkupljivači – hladnjačari u latentom sukobu interesa. Država putem kontrole i inspekcijskog nadzora prodaje, posebno ”oblačinske višnje”, može mnogo da pomogne voćarima, ali ne i da utiče na tržište i formiranje cene. Udruživanje voćara i izgradnja hladnjača i preradnih kapaciteta uz znatno veće angažovanje  nadležnih opštinskih organa na obezbeđenju uslova  sigurno bi doprineli njihovoj boljoj tržišnoj poziciji i sigurnijem otkupu.
K. Rajević
 
 
PERSPEKTIVA ZA  TREŠNJE I BOROVNICE
 
Pojedine voćne vrste, kao što su borovnica i trešnja, poslednjih godina, zbog  velike tražnje i, naravno, cene (na primer 2,5 evra za kilogram trešnje), sve više dobijaju na značaju i  proizvođači se okreću njihovom uzgajanju.
– Procena je da, ako se ovim tempom nastavi  interesovanje za  podizanje zasada trešnje, postoji realna mogućnost da, za nekoliko godina, po proizvodnji ovog voća Srbija bude treća ili četvrta u Evropi. Borovnica je u ovom momentu hit-voće i donosi dobru zaradu, ali su za njeno uzgajanje potrebna velika ulaganja tako da, iako su u porastu, zasadi su još uvek relativno skromni, kaže prof. dr Zoran Keserović i ističe da ga posebno raduje  stanje  roda u jabučnjacima u plantažnom uzgoju i da je realno očekivati rod od 450.000 tona.