* Zarade u poljoprivredi su opale manje nego u drugim granama privrede, a prehrambena industrija je apsorbovala deo radne snage koji je u drugim sektorima ostao bez posla
* Najviše je pogođen sektor proizvodnje ranog povrća, dok su jagode imale dobru cenu i izvožene su u Rusiju
Pandemija virusa korona, vanredno stanje i mere koje je preduzela Vlada Republike Srbije u sprečavanju širenja COVID-19 odrazile su se na poslovanje svih privrednih subjekata, pa i onih u oblasti agrara. Ipak, čini se, da je, kako je za ”Poljoprivrednik ”izjavio predsednik PKV Boško Vučurević, najmanje problema bilo u poljoprivredi s obzirom na to da je otpornija na recesiju od drugih sektora privrede.
Prehrambena industrija dobro funkcionisala
- Zarade u poljoprivredi su opale manje nego u drugim granama privrede, a prehrambena industrija je apsorbovala deo radne snage koji je u drugim sektorima ostao bez posla. Uljari su u vreme pandemije proizvodili prema potrebama tržišta tako da nisu postojali problemi u poslovanju. Isto se odnosi i na šećerane, a žitomlinska preduzeća su povećala korišćenje kapaciteta zbog povećane konjukture u izvozu kao i na domaćem tržištu, objašnjava Boško Vučurević i podseća da je Srbija 1. aprila ove godine postala punopravna članica Međunarodnog žitarskog saveta (IGC) i tako se priključila najvećim svetskim proizvođačima žita.
Što se tiče ranog voća, naš sagovornik napominje da su jagode, koje su dostigle cenu od 400-500 dinara za kilogram, izvožene u Rusiju. Otvorena su i nova tržišta za naše poljoprivredne proizvode, pa su jabuke izvožene u Indiju, a jagnjeće meso u Ujedinjene Arapske Emirate.
- Najviše je pogođen sektor proizvodnje ranog povrća, jer su krajem marta zatvorene pijace širom Srbije, pa proizvođači nisu mogli da iznesu na tržište svoje proizvode. Uspostavljanjem elektronske platforme posledice su donekle ublažene, kaže Vučurević napominjući da su u nezavidnom položaju bili i svi oni čiji je plasman proizvoda direktno vezan za ugostiteljstvo, poput malih mlekara, kao i pčelari stariji od 70 godina, koji zbog zabrane kretanja nisu mogli da obilaze svoje pčelinjake.
Da bi pomogla poljoprivredi da prebrodi krizu i sanira nastale štete država je preduzela niz mera kao što su bespovratna novčana pomoć poljoprivrednim gazdinstvima, olakšan pristup subvencionisanim kreditima, odlaganje plaćanja poreza i doprinosa preduzetnicima-poljoprivrednicima i pomoć u vidu isplate minimalne zarade tokom tri meseca. Kroz usvojene uredbe Vlade Srbije, poljoprivrednicima je i formalno stavljeno na raspolaganje 2,6 milijardi dinara.
PKV na usluzi svojim članicama
- PKV je tokom perioda krize izazvane pandemijom održavala kontakte sa svojim članicama iz svih oblasti, pa i iz agrara. Bili smo na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice vezane za mere i uredbe koje je donela Vlada Republike Srbije. Kroz kontakte sa članicama smo imali uvid u njihove probleme, tako da ćemo kroz rad grupacija pokušati da unapredimo njihovo poslovanje i otklonimo eventualne štete nastale u doba pandemije. Takođe, pratimo rad Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede, kao i rad Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, koji će sagledati i proceniti štete u poljoprivredi. Naravno, PKV će dati doprinos i pomoći državnim organima kroz jedinstveni komorski sistem da se što efikasnije obavi procena štete kako bi se poljoprivreda ne samo stavila na noge, nego i unapredila, rekao je naš sagovornik.
A koliko će dugo trajati opravak i kakve su procene poslovanja privrednih subjekata u agrara u narednom periodu, predsednik PKV kaže da su poljoprivreda i prehrambena industrija stabilni i pouzdani sektori koji nude dugoročnu perspektivu, a s obzirom na to da nisu pretrpeli veliku štetu, pretpostavka je da će oporavak biti brz. Takođe, navodi da bi poljoprivreda trebalo da bude prioritet u kreiranju strategije razvoja s obzirom na to da cena hrane na globalnom tržištu ima tendenciju rasta.
U svakom slučaju, kako ističe, PKV će kroz rad odbora, udruženja i grupacija biti na usluzi poljoprivrednim subjektima i trudiće se da stvori poslovni ambijent u kojem će moći lakše da prebrode krizu i unaprede svoje poslovanje.
J. Crnobarac
Nastavljaju se aktivnosti u oblasti međuregionalne saradnje
Jedinstveni komorski sistem je u ovim otežanim okolnostima učinio maksimalne napore da uobliči zahteve privrede i utiče na set donetih mera ekonomske politike. Osim toga, u svakodnevnim kontaktima rešavani su određeni operativni problemi u povezivanju kompanija i zadovoljavanju potreba tržišta, kako među kompanijskog, tako i tržišta robe široke potrošnje.
- Nakon ovoga, planiramo da u značajnoj meri nastavimo naše aktivnosti u oblasti međuregionalne saradnje, u početku u formi video konferencija i drugih pogodnih modela. U utorak, 2. juna 2020. godine nas očekuje onlajn konferencija pod nazivom ”Perspektive privrede Vojvodine nakon pandemije”u organizacije PKV i Color Media Communications, gde očekujemo učešće šest ambasada i šest do sedam privrednih komora sa kojima PKV ima potpisane sporazume o saradnji, koje će u dva panela razgovarati o ekonomiji Vojvodine i investicijama nakon pandemije virusa korona, ali i o tome kako će u budućnosti izgledati pojedine industrije i poslovanja kompanija, kako domaćih tako i stranih. Neke od tema koje će biti obuhvaćene jesu organizacija industrijskih grana, poslovanje privatnog sektora u Vojvodini, kao i saradnja na lokalnom nivou nakon pandemije. Naša privreda mora da bude otvorena i povezana sa partnerima iz celog sveta jer se značajan rast industrijske proizvodnje i bruto domaćeg proizvoda, posebno u normalnim okolnostima, može ostvariti samo u uslovima široke međunarodne saradnje, kaže Boško Vučurević.