*  Cena koju ratarima nudi  Republička direkcija za robne rezerve 20 dinara za kilogram  u ovom momentu  je veća od tržišne  koja iznosi 17, 18 dinara
 
Žetva pšenice primiče se kraju, rod je ubran s bezmalo 90 odsto žetvenih površina. Prinosi su, kao što se očekivalo, šaroliki i neujednačeni, posebno u Banatu i Sremu, i iznose u proseku tri i po do četiri tone. U ovom momentu, po oceni stručnjaka, rano je za generalnu ocenu kvaliteta zrna, ali na osnovu prvih urađenih laboratorijskih analiza, gotovo je sigurno da će rod biti  ispod proseka, jer ne ispunjava tražene standarde, pre svega hektolitarsku težinu i odgovarajući proteinski sastav.
Gotovo istovremeno sa žetvenim radovima počelo je i ugovaranje trgovanja ovogodišnjim rodom. Neizvesnost ratara  kada je reč o kvalitetu i količinama  požnjevenog roda sigurno će potrajati sve do kraja same žetve, a posebna nepoznanica je  otkupna cena. Zadružni savez Vojvodine je neposredno pre žetve objavio da na prosečan prinos od pet i po tona po hektaru proizvodna cena kilograma pšenice  iznosi 19,21 dinar po kilogramu. S obzirom na to da su ukupni troškovi proizvodnje po hektaru 96.031 dinar, prodajna cena ne bi smela da bude manja od 21,13 dinara.
Neposredno nakon toga Republička direkcija za robne rezerve objavila je poziv za kupovinu do 25.500 tona merkantilne pšenice roda 2019. godine, domaćeg porekla po ceni 20 dinara po kilogramu. Otkup je počeo  10. jula i  već prve radne nedelje prozvođači su ponudili 17.000 tona.   
- Veliko je intresovanje kako poljoprivrednih gazdinstava, tako i zemljoradničkih zadruga i ovlašćenih skladištara. Postoji propisana procedura prijavljivanja koja mora da se ispoštuje. Nakon što se elektronskim putem prikupe svi potrebni podaci o pšenici, prijave se dostavljaju Republičkoj direkciji za robne rezerve, gde se sprovodi dalji postupak prodaje sve dok se ne ispuni tražena kvota, kaže  Radoslav Pilja, direktor  poslovnih operacija Produktne berze u Novom Sadu koja operativno vodi otkup.
Najveći broj proizvođača smatra da je 25.500 tona koje država otkupljuje kap  vode u moru, ali da je cena od 20 dinara po kilogramu na neki način reper za sve ostale otkupljivače. 
- Cena koju nude Robne rezerve  u ovom momentu  je veća od tržišne i, u zavisnosti od otkupljivača, iznosi 17, 18 dinara.  Zato je dobro što je Vlada Srbije je, iako je količina koja se otkupljuje spram ukupnog roda simbolična, odredila takvu cenu. Nevolja je, međutim, što postoji dosta regiona u kojima nema ovlašćenih skladištara, pa će mnogi ratari biti uskraćeni za mogućnost da prodaju državi pšenicu po 20 dinara po kilogramu, kaže ugledni ratar Miroslav Ivković iz Novog Žednika, koji je požnjeo hlebno žito sa 50 hekatra.
Većina zemljoradničkih zadruga u Vojvodini počela je na vreme sa žetvom i otkupom pšenice.
-  Prinos se kretao najviše dve i po do tri tone po jutru. S obzirom na to šta se sve dešavalo u vegetacionom periodu, kvalitet zrna na našim njivama je, manje-više, dobar, a slična je situacija i na žitnim poljima svih  naših kooperanata. Za sada je akontna otkupna cena 17 dinara, konačna će biti poznata na kraju žetve, kaže Miroslav Glavaški, direktor ZZ "Bečej", uz napomenu da je zadruga obezbedila dovoljno skladišnog prostora u sopstvenom silosu u Bečeju.
Pojedina udruženja proizvođača, na primer Nezavisno udruženje poljoprivrednika Srbije, smatraju da minimalna cena pšenice ovogodišnjeg roda ne bi smela da bude manja od 22 dinara po kilogramu.
- Bez obzira što kod većine proizvođača kvalitet zrna nije zadovoljavajući, ratari zbog toga ne treba da budu oštećeni. Republička direkcija za robne rezerve morala bi, po našem mišljenju, da  omogući poljoprivredncima da uzmu mineralno đubrivo u razmeni za pšenicu ili kukuruz, kaže Jovica Jakšić, predsednik Nezavisnog udruženja poljoprivrednika Srbije.
Stručnjaci i bolji poznavaoci tržišnih prilika, međutim, preporučuju proizvođačima da, ako su u mogućnosti, rod lageruju i čuvaju do bolje cene, koja se očekuje već u novembru i decembru. Ipak, mnogi poljoprivrednici, pogotovo oni koji od pšenice s nestrpljenjem očekuju "prvi novac" i na žele da plaćaju lager, teško da će se odlučiti da skladište zrno.                                                                                             
K. Rajević