* Pomoću preporuka stručnih službi poljoprivrednici mogu da unaprede agrotehniku i zaštitu bilja s ciljem postizanja većih i stabilnijih prinosa
 
Jačanje saradnje između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, poljoprivrednih stručnih službi, lokalnih samouprava i poljoprivrednika bilo je tema sastanka koji je nedavno održan u prostorijama novosadske Poljoprivredne stanice. Sastanku su, između ostalih, prisustvovali i predstavnici devet opština Južnobačkog okruga koje stručno pokriva ova služba s ciljem dobijanja smernica kako da unaprede saradnju s poljoprivrednicima na svojoj teritoriji.
Sastanak je organizovan na inicijativu Aleksandra Bogićevića, pomoćnika resornog ministra  za poljoprivredu zaduženog za ruralni razvoj, koji je istakao da je na terenu utvrđeno da lokalne samouprave i poljoprivrednici nedovoljno sarađuju sa stručnjacima iz poljoprivrednih stručnih službi. Realnost je i da u pojedinim lokalnim samoupravama ne postoje referenti za poljoprivredu koji bi blagovremeno obavestili poljoprivrednike o aktuelnim merama ili im dali potrebne savete. Ovo je inače bila 21. poseta nekoj poljoprivrednoj stručnoj službi s ciljem da se  sagleda njen rad i utvrde mogućnosti za njeno unapređenje. 
-  U Srbiji trenutno ima 35 stručnih službi  i cilj nam je da ih obiđemo sve. Ovo je prva stručna sužba koju obilazimo u Vojvodini, a prilikom obilaska centralne Srbije naišli smo na mnogobrojne probleme koji se moraju pothitno rešavati. Uočili smo da poljoprivrednici nisu dovoljno upućeni u postojanje i rad stručnih službi i ne koriste njihove usluge. Takođe, utvrdili smo da se na nivou lokalnih samouprava propisuju mere koje nisu adekvatne potrebama poljoprivrednika. Ove mere treba da kreiraju stručnjaci u dogovoru sa samim poljoprivrednicima, što nije uvek tako, rekao je Bogićević.
Napomenuo je i da zbog neatraktivnih mera na loklnom nivou sredstva namenjena poljoprivredi ostaju neutrošena, da se ne rade analize zemljišta, da poljoprivrednici nemaju poverenja u stručne savete i često rade na svoju ruku. 
- Resurs postoji, a to su stručne službe i ljudi koji u njima rade i njihovo znanje mora više da se koristi na terenu, zaključio je Bogićević.
Kada je u pitanju domaćin sastanka, Poljoprivredna stanica u Novom Sadu, direktor mr Miloš Marić predstavio je rad ove službe, istakavši da sprovodi veliki broj aktivnosti koje pomažu poljoprivrednicima da unaprede proizvodnju. Služba, kako je rekao, ima veoma dobru saradnju s poljoprivrednicima na teritoriji koju stručno pokriva, a posebno se ponose Prognozno-izveštajnom službom,  čije je sedište u Poljoprivrednoj stanici i koja ima odlično razvijen sistem praćenja i ranog upozoravanja na patogene.
Prognozno-izveštajna služba, po rečima dr Milene Marčić, postoji već devet godina i, zahvaljujući podacima koji se u nju slivaju iz 29 područnih centara, daje blagovremene savete proizvođačima o adekvatnoj primeni pesticida i suzbijanju bolesti i štetočina. Ova služba prati oko 150 štetnih organizama na najznačajnijim usevima i, osim ušteda u hemijskim preparatima, omogućava efikasnu zaštiu useva, uz minimalno zagađenje životne sredine.  
U novosadskoj Poljoprivrenoj stanici pokrenut je i u Srbiji jedinstven projekat genomske selekcije. Istraživanjima u okviru ovog projekta se na osnovu analize gena, konkretno kod goveda, može nepogrešivo utvrditi proizvodni potencijal životinja i uspešno odrediti namena pojedinih grla u stadu.
Ova stanica postavlja i brojne oglede, u kojima ispituje vrednost pojedinih sorti i hibrida, kao i pesticida koji se koriste u njihovoj zaštiti. Na osnovu toga poljoprivrednicima daje preporuke o najadekvatnijem izboru sortimenta, agrotehnike  zaštite.
Sastanku su prisustvovali i predstavnici resornog sekretarijata, kao i lokalnih samouprava s teritorije  koju stručno pokriva Poljoprivredna stanica. Svi oni izneli su zapažanja o tome kako funkcioniše saradnja struke i prakse i konstatovali da ima dosta prostora da se ona još poboljša.
A. Milić
 
BESPLATNA OBUKA ZA BUDUĆE IPARD KORISNIKE
 
Svi poljoprivrednici koji budu želeli da koriste IPARD podsticajna sredstva, a nemaju formalno poljoprivredno obrazovanje, biće u obavezi da pohađaju 50 časova stručne obuke. Ova obuka sprovodiće se u stručnoj službi kojoj teritorijalno pripadaju.
- Poljopivrednici s teritorije Vojvodine koji prođu obuku dobiće sertifikat službe u kojoj su je pohađali. Nakon toga treba da dobiju i finalni sertifikat koji izdaje PSS Poljoprivredna stanica "Novi Sad", rekao je mr Miloš Marić, direktor Poljoprivredne stanice i pozvao poljoprivrednike da se telefonskim pozivom prijave za obuku koja je besplatna.