Kraj godine je pravo vreme da se sumiraju rezultati jednog od najvećih projekata koji se sprovodi u Srbiji u cilju unapređenja sela i zaustavljanja procesa depopoulacije. Reč je o projektu popularno nazvanom "500 zadruga u 500 sela", koji sprovodi kabinet ministra Milana Krkobabića. U intervjuu koji je dao za list "Poljoprivrednik", ministar, između ostalog, navodi da su prošle i ove godine bespovratna sredstva dobile 94 zadruge, čime je direktno i indirektno svoj ekonomski položaj popravilo oko 20.000 ljudi. On očekuje da će u 2019. bespovratni novac dobiti približno isti broj zadruga kao i ove godine.

● Gospodine ministre, kako ste Vi, kao kreator i istovremeno realizator, zadovoljni realizacijom Projekta "500 zadruga u 500 sela"?
- S obzirom na to da smo projekat dodele bespovratnih sredstava za obnovu posustalog zadrugarstva, u okviru ravnomernijeg regionalnog razvoja u Srbiji, prvi put najavili i promovisali 11. aprila 2017. na "Prolećnom druženju zadrugara" u Palati Srbija, a da je od prvih praktičnih koraka proteklo svega oko godinu i po, imamo realne razloge da budemo zadovoljni. Ali to nije zadovoljstvo koje dolazi usled konačno završenog posla i koje uspavljuje, već kao logična i razumljiva činjenica da smo na početku postigli više nego što su očekivali i najveći optimisti.
Još jednom podsećam javnost Srbije da je obnova zadrugarstva ideja Akademijskog odbora za selo SANU iz 2011. godine, na čijem je čelu svetski poznati i priznati selekcionar suncokreta - akademik Dragan Škorić. Ovaj odbor je svojevremeno štampao čak 50.000 primeraka brošure "Kako i zašto osnovati zadruge", ali to gotovo niko nije primetio u tadašnjoj Vladi Srbije. Sada je situacija bitno različita...

Pokrenut zarđali zamajac zadrugarstva

● Kakvi su rezultati?
- Pre svega, smatram da smo pokrenuli zarđali zamajac zadrugarstva, jer se do pre godinu i po dana u Srbiji gasilo na stotine zadruga, a sada, 2018. godine, imamo sasvim suprotan, pozitivan proces, rekli bismo trend, kada se svakodnevno osnivaju nove zadruge. Imajući u vidu da se u razmišljanjima i pamćenju starijih zadrugara i njihovih potomaka zadruge u pojedinim državnim etapama povezuju s negativnim stavom i odnosom države prema zadrugama, čak sam i ja lično pomalo strahovao da li ćemo prebroditi tu psihološku barijeru, odnosno nepoverenje u udruživanje. Treba imati na umu da je ovo svetski proces, jer globalno okuplja 1,2 milijarde zadrugara, što je za svako poštovanje.
Aktuelna dešavanja među zadrugarima potvrđuju da smo savladali tu prvu ogromnu prepreku - nepoverenje u zadruge i ekonomski smisao njihovog postojanja.
I kada bismo potpuno isključili emocije, činjenica je da je u Srbiji posle niza decenija došlo do "eksplozije" u širenju zadrugarstva, da je promenjena zadrugarska mapa i da je ponovo vraćeno poverenje u državu, kao u najslavnijim danima udruživanja.
Bez imalo preterivanja, s ponosom možemo da zaključimo da je projekat obnove zadrugarstva u Srbiji, koji smo popularno nazvali "500 zadruga u 500 sela", načinio prva dva snažna koraka, koja ulivaju optimizam.
● Koliko zadruga je do sada osnovano i čime se one pretežno bave?
- Pre nego što vaše čitaoce upoznamo s najnovijim brojevima novoosnovanih zadruga, osećam potrebu da razjasnimo da mi u Kabinetu za regionalni razvoj ne osnivamo zadruge, već samo podstičemo njihovo formiranje. Poljoprivrednici su, pre svega, osetili da im Republika Srbija ukazuje poverenje i pruža priliku za mnogo brži ekonomski napredak kroz udruživanje i masovno su se posvetili poslu kojim su se njihovi preci bavili ne bi li opstali. Naravno, nije zanemarljivo da smo 2017. godine, koja je bila prva, odnosno eksperimentalna, starim zadrugama bespovratno dodeljivali do 12.000.000 dinara, novoosnovanim do 5.000.000, a 2018. godine taj iznos je uvećan na 15.000.000, odnosno 7,5 miliona dinara.
Tako se dogodilo da je za oko godinu i po, od sredine 2017. do kraja 2018. godine, u Srbiji osnovano 326 zadruga, zahvaljujući čemu je za 20 odsto povećan broj poljoprivrednih zadruga.
Što se tiče delatnosti, opseg rada novoosnovanih zadruga, kao i postojećih koje su dobile bespovratna sredstva, veoma je širok. Novac su dobile: stočarske, voćarske, vinogradarske, pčelarske, zadruge za gajenje lekovitog bilja, ratarske, povrtarske...
Veoma važnu ulogu u pozicioniranju zadruga za dobijanje bespovratnih sredstava, kao i potpisivanju ugovora imaju lokalne samouprave, koje daju početno "zeleno svetlo" da zadruga ima valjan program.

Udruživanje i prerada olakšavaju put do kupaca

● Nedavno su osnovane i prve složene zadruge. Kako su one organizovane i koja je njihova uloga u unapređenju sela?
Prvi put u istoriji zadrugarstva Srbije (na osnovu člana 67 Zakona o zadrugama), u 2018. godini osnovane su prve složene zadruge, i to u oblasti voćarstva. U tom teškom i dugotrajnom poslu, kao uzor uspešnosti i organizovanosti može im poslužiti španska složena zadruga Anecoop, zadružni gigant svetskih razmera, koji objedinjuje rad 69 zadruga i, za naše pojmove neshvatiljivo, čak 27.000 farmera. Iz ovog primera naši zadrugari trebalo bi da shvate da nisu jedni drugima rivali i konkurencija, već partneri s kojima će jeftinije nabavljati repromaterijal kao što su seme i gorivo, ali i efikasnije i lakše prodavati velike količine kvalitetnih i lepo upakovanih proizvoda.
Očekujem da će upravo to horizontalno i vertikalno povezivanje u složene zadruge, a kasnije u korporacije, olakšati proces veće finalizacije proizvodnje (koja je i isplativija) i lakši nastup na inostranim tržištima. Složene zadruge bi mogle dugoročno da reše i problem malinara u Srbiji.
● Projekat osnivanja zadruga počeo je sa željom da se spreči depopulacija sela. Ima li naznaka da se u tome uspeva?
Odgovor je sličan kao kada biste pitali kada će konkretno biti poznati prvi rezultati demografske, populacione politike. Reč je o dugoročnom procesu. Decenijama se sela prazne i propadaju. Od 4.700 sela u Srbiji (nažalost, reč, odnosno kategorija selo ne postoji ni u Ustavu Srbije) u fazi odumiranja je čak 1.200. Oživljavanje zadrugarstva je samo jedan od bitnih faktora da ljudi ostanu na selu. Kada sam pre nekoliko godina, kao generalni direktor JP "Pošta Srbije", radio na projektu gde su za 52 nedelje otvorene 52 pošte u isto toliko naselja (uglavnom sela), uverio sam se da je neophodno izgraditi i kompletnu infrastrukturu: puteve, pre svega atarske, vodovod, dovesti struju do svakog domaćinstva, a onda i posede elektificirati. To, uz internet, domove zdravlja, crkvu i zadrugu već može da zadrži na selu veliki deo omladine.
● Kakvi su Vam planovi za 2019. godinu? Zna li se koliko će novca biti opredeljeno za formiranje zadruga u narednoj godini?
Često naglašavam da je obnova zadrugarstva dug proces. Nije to posao za jednog ministra i jednu vladu. Sada, kada smo probudili nadu na selu i kada zadrugarski duh ponovo kruži Srbijom, ne smemo da stanemo.
Zahvaljujući razumevanju predsednika Republike Aleksandra Vučića i podršci poslanika u Skupštini Srbije, u 2018. godini je za obnovu zadrugarstva izdvojeno oko 715.000.000 dinara, što je tri i po puta više nego prve, 2017. godine.
Da li je to dovoljno? I višestruko veći novac ne bi bio dovoljan, pogotovu ako neko očekuje rezultate preko noći. Ali to je garancija da ćemo nastaviti krupnim koracima.
Ako su u prvoj, eksperimentalnoj, i sledećoj 2018. godini bespovratna sredstva dobile 94 zadruge, zahvaljujući čemu je direktno i indirektno svoj ekonomski položaj popravilo oko 20.000 ljudi u Srbiji, neke procene govore da bi u 2019. bespovratni novac mogao dobiti približno isti broj zadruga kao i ove godine.
Na kraju bih podsetio na poruku sićevačkih zadrugara koja glasi "Udruživanje je zakon života na kome se temelji svekoliki napredak".

A. Milić

ČETIRI PUTA VIŠE NOVCA U 2018. GODINI

Prošle, 2017. godine, bespovratno smo dodelili gotovo 200.000.000 dinara, a u 2018. četiri puta više, skoro 800.000.000 dinara. To se, tvrde zadružni istoriografi, u istoriji Srbije do sada nije dogodilo.
Prošle i 2018. godine, prema odluci Vlade Republike Srbije, naročitu pažnju i određeni prioritet su imale zadruge u Nišavskom, Topličkom, Pirotskom, Jablaničkom i Pčinjskom okrugu. Posebno vredan pažnje je podatak da od 72 zadruge, koliko ih je u 2018. godini dobilo bespovratna sredstva, oko polovinu čine stočarske (14) i zadruge s višom fazom prerade (21). Ove, 2018. godine prvi put bespovratna sredstva dobila je i jedna zadruga s teritorije Kosova i Metohije. Reč je o ZZ "Zubin Potok" iz istoimenog mesta, kojoj je dodeljeno 12,5 miliona dinara.

DETALJNA ANALIZA PRE DODELE SREDSTAVA

Na pitanje ko čini komisiju koja odlučuje ko će dobiti bespovratni novac, ministar Krkobabić je rekao da je njen predsednik akademik Dragan Škorić, predsednik Akademijskog odbora za selo SANU. Članovi su predsednici ZSS i ZSV, zatim ugledni univerzitetski profesori, a najmanje je ljudi iz Kabineta. Do odluke se dolazi nakon duge i temeljne analize ekonomske opravdanosti i agroekonomskih efekata proizvodnog programa svake zadruge.

SLOŽENIM ZADRUGAMA PO POLA MILIONA EVRA

Komisija je odlučila da u 2018. godini bespovratna sredstva dobiju: Prva složena zemljoradnička zadruga "Naši voćari" sa sedištem u Požegi, kojoj je dodeljeno 59,4 miliona dinara, i Složena voćarska zadruga "Složni voćari" iz Inđije, koja je dobila 59,9 miliona dinara. Ove dve zadruge su, dakle, dobile novac u vrednosti od po oko pola milona evra.