Od usvajanja programa komasacije do uvođenja vlasnika u posed prođe, u proseku, tri godine i četiri meseca
Prosečno poljoprivredno gazdinstvo u Srbiji ima 14 parcela, koje su udaljene jedne od drugih uglavnom 14-15 kilometara
Slab kapacitet lokalnih samouprava u rešavanju imovinsko-pravnih odnosa vlasništva nad parcelama


U Srbiji ima više od 6,2 miliona njiva, a prosečno poljoprivredno gazdinstvo broji 14 parcela, koje su usitnjene i, u proseku, 14-15 kilometara udaljene jedne od drugih. Ovaj podatak izneo je resorni ministar poljoprivrede Branislav Nedimović na Konferenciji "Budućnost upravljanja ruralnim zemljištem", koju su organizovali Nacionalna alijansa za lokalni ekonomsmi razvoj (NALED) i Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ). Za bolje poznavoce prilika u ovoj oblasti i zemljišne politike to nije posebna novost. Ali, svakako jeste ministrova najava da će već naredne godine biti donet zakon o komasaciji, koji treba da pospeši ukrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta.
- Za donošenje tog zakonskog akta i njegovu implementaciju na terenu najvažnija je politička volja. We do sada nije bilo u dovoljnoj meri, s obzirom na to da se najveći broj lokalnih samouprava nije izjašnjavao o procesu ukrupnjavanja zemljišta. Razlozi za to su brojni, a otežavajuća okolnost je mali kapacitet opština da se upuste u veoma složene imovinsko-pravne odnose oko vlasništva nad zemljištem, kao i do kraja nerešeno pitanje finansiranja komasacije na relaciji Republika-opština, rekao je Nedimović, uz objašnjenje da je, s aktuelnim evropskim integracijama u poljoprivredi kojima težimo i uključivanjem u Zajedničku poljoprivrednu politiku EU, došlo vreme da se konačno krene s ukrupnjavanjem površina.
Iskustva razvijenih evropskih poljoprivreda nedvosmisleno ukazuju na to da samo krupnija poljoprivredna imanja donose traženi kvalitet proizvoda i profit gazdinstvima. To je, ističu stručnjaci, i logično, s obzirom na to da "patuljasti" posedi ne omogućavaju primenu savremenih agrotehničkih mera i adekvatnih rešenja za veći prinos. Veliki posedi, praksa je pokazala, imaju znatno veće mogućnosti za unapređenje tehnologije proizvodnje, integralnu i biološku zaštitu useva i proizvoda, racionalnije i ekonomičnije korišćenje mehanizacije, efikasnije navodnjavanje... Statistika Eurostata, agencije koja se bavi analitičkim istraživanjem poljoprivrede EU, kaže da je prosečna veličina poseda poljoprivrednog gazdinstva 60 hektara, a ostvareni dohodak iznosi najmanje 150.000 evra. Analitičari su komparativnim metodama izračunali da jedan seljak u Nemačkoj, zahvaljujući svojoj produktivnosti, hrani 152 stanovnika, a njegov kolega u Srbiji svega 18.
Može li se ukrupnjavanjem površina postići da naši poljoprivredni proizvođači osetnije smanje troškove proizvodnje i budu daleko više konkurentni na tržištu sa svojim proizvodima nego što je to sada slučaj? Analiza efekata komasacije, koju su u okviru projekta "Jačanje upravljanja zemljištem na nivou lokalnih samouprava u Srbiji" uradili NALED, GIZ i Ministarstvo poljoprivrede, daje niz pozitivnih naznaka u tom pravcu.
- Istraživanja su pokazala da je značajna korist komasacije za poljoprivrednike ušteda 3.300 dinara po hektaru u centralnoj Srbiji, a 4.100 dinara u Vojvodini, odnosno, ukupno uzevši, 27 dosto. Takođe, smanjeni su i troškovi semena za šest i mehanizacije za četiri odsto, rekao je predsednik Upravnog odbora NALED-a Vladimir Novaković i napomenuo da su dodatni efekti i benefiti ukrupnjavanja poljoprivrednih površina besplatan upis u katastar, rešeni imovinsko-pravni odnosi nad zemljištem, krčenje zapuštenih njiva i omogućen pristup tvrdom putu.
 U izveštaju s Konferencije "Budućnost upravljanja ruralnim zemljištem", NALED u svom saopštenju za javnost navodi da je u poslednjih 10 godina postupak komasacije pokrenut na 125.000 hektara, odnosno godišnje se komasira oko 12.500 hektara. Tim ukrupnjenim površinama, a posebno dinamikom koja se sprovodi, kako je naglašeno, svakako ne možemo biti zadovoljni, s obzirom na to da od usvajanja programa komasacije do uvođenja vlasnika u posed prosečno prođe tri godine i četiri meseca.
- Proces komsacije ne bi smeo da traje više od dve godine. Samo je u Vojvodini u narednom periodu neophodno da se komasira 800.000 hektara, a ako se bude radilo dosadašnjom dinamikom, potrebno je čitavih 60 godina da se posao završi. Zato je nužno donošenje zakona o komasaciji, da se do kraja preciziraju svi propisi u ovoj osetljivoj oblasti, formira centralno telo na nivou Republike, koje će sistemski voditi komasaciju i pomoću savremenih informacionih tehnologija pratiti ceo proces ukrupnjavanja i dobijene efekte. Ovo telo, takođe, treba da pomogne i usmerava rad lokalnih samouprava u kojima komasacija još nije zaživela, rekao je Novaković.
 Da podsetimo, veliki posedi u Srbiji su zbog raspada i loše vođene privatizacije većine agrokombinata i velikih poljoprivrednih preduzeća praktično uništeni. Dugogodišnja politika usitnjavanja i rasparčavanja poseda uzela je danak ostvarivanjem sitnosopstveničkih, umesto opštih interesa, koji osiguravaju prehrambenu sigurnost nacije. Ako želimo da budemo deo velike agrarne porodice EU, neminovni su dublji rezovi u zemljišnoj politici. Najavom i pripremom zakona o komasaciji Ministarstvo poljoprivrede očito pokazuje spremnost da se ceo taj proces ubrza, ali neophodno je da se u tom nastojanju osiguraju, pre svega, podrška i pomoć Vlade Republike Srbije, nadležnih državnih organa, a posebno lokalnih samouprava.

 K. Rajević

U VOJVODINI U POSTUPKU KOMASACIJE 90.000 HEKTARA
 
 Učestvujući u radu Konferencije "Budućnost upravljanja ruralnim zemljištem", pokrajinski sekretar za poljoprivredu Vuk Radojević istakao je da je poljoprivredno zemljište najvažniji prirodni resurs.
 - U Vojvodini je lane u postupku komasacije bilo 90.000 hektara zemljišta, za šta je Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu izdvojio 211.000.000 dinara. Ove godine ćemo, takođe u neposrednoj saradnji s lokalnim samoupravama, izdvojiti značajna sredstva kako bi se započeti postupak komasiranja završio, a istovremeno nastaviti rad na novim lokacijama, pogodnim za ukrupnjavanje, istakao je Radojević.