* Od zakupnine 248.654 hektara raspoloživog zemljišta u državnu kasu za 2017/2018. godinu slilo se 45.852.558 evra
* Ministarstvo poljoprivrede dalo saglasnost za programe korišćenja poljoprivrednog zemljišta 126 lokalnih samouprava
* Uprava za poljoprivredno zemljište naložila poljoprivrednoj inspekciji da ispita pravni osnov za korišćenje 3.092 hektara zemljišta

Velika potražnja za slobodnim oranicama i poprilično neregulisano tržište prodaje zemljišta primorali su nadležne u Ministarstvu poljoprivrede da se znatno više nego ranije pozabave politikom izdavanja državnog poljoprivrednog zemljišta i ostvarenim efektima zakupa. Posebno zato što je poslednjih godina, na osnovu svih validnih parametara, znatno poraslo interesovanje za zakup njiva kojima gazduje država. To se, nakon usvajanja izmena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kako 2015, tako i 2017. godine, pokazalo tačnim uprkos ograničenju subvencija na zakup od 20 hektara, kao i 4.000 dinara koje poljoprivrednici dobijaju za stimulaciju biljne proizvodnje po hektaru.
Očito je da zakupci državnog zemljišta u svemu ovome imaju svoju računicu, ali i država, koja na osnovu izdavanja ostvaruje nemale prihode. Podaci Uprave za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede dostavljeni "Poljoprivredniku" ukazuju na to da se od zakupnine 248.654 hektara raspoloživog zemljišta za 2017/2018. godinu u državnu kasu slilo 45.852.558 evra. Ostvarena prosečna cena zakupa po hektaru je 184,4 evra i veća je za bezmalo 20 odsto nego u 2016. godini. Suma je to koja nikog ne ostavlja ravnodušnim, tim pre što, zbog ograničenog nacionalnog agrarnog budžeta, svaki zarađeni dinar od zakupa državnog zemljišta vredi višestruko.

Opštine bez programa i sankcija

Imajući sve ovo u vidu, ne treba da čudi što se licitacijama za državno poljoprivredno zemljište posvećuje nemala pažnja. Nadležni organi, kako u Republici, tako i na lokalnom nivou, trude se da ovu oblast, uprkos brojnim teškoćama, koliko god je to moguće maksimalno dovedu u red.
- Uprava za poljoprivredno zemljište je lane, posle svih provera i usaglašavanja za 2018/2019. godinu, dala saglasnost za programe 126 lokalnih samouprava da mogu da ih sprovode i organizuju licitaciju. To pravo iskoristilo je 117 opština, a u postupku tehničke kontrole trenutno se nalazi 15 predloga godišnjih programa lokalnih zajednica, ističe Jelena Pavlović, saradnik u Info-centru Ministarstva poljoprivrede, uz napomenu da četiri opštine, iako su bile u zakonskoj obavezi, nisu dostavile svoje programe.
Da podsetimo, Zakon o poljoprivrednom zemljištu propisuje kaznu od 80.000 do 150.000 dinara za odgovorna lica u lokalnim samoupravama ukoliko ne sačine godišnji program korišćenja državnog poljoprivrednog zemljišta. Isto tako Ministarstvo finansija na osnovu toga može da obustavi transfer novca iz republičke kase za budžetske korisnike u opštinama koje nisu donele programe korišćenja državnih njiva. Dopunjeni zakon o poljoprivrednom zemljištu je na snazi, ali nije poznato, niti javno obelodanjeno da je bilo koja lokalna samouprava ili njeno rukovodstvo snosilo sankcije zbog nedonošenja godišnjih programa izdavanja državnog zemljišta.
Organizovanje i praćenje sprovođenja programa izdavanja državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup za lokalne samouprave, zbog različitih interesa stočara i ratara, nije nimalo jednostavno.
- Po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, jedinice lokalne samouprave sprovode postupak licitacije raspoloživog državnog poljoprivrednog zemljišta. U zakonskim odredbama taksativno je navedeno ko ima pravo prečeg zakupa, a to su, kao što je poznato, pre svega poljoprivrednici koji se bave stočarskom prizvodnjom. U slučaju da zemljište ne bude izdato po pravu prečeg zakupa, ono se daje na licitaciju, a cena zakupa određuje se javnim nadmetanjem, navodi Pavlovićeva.

Tihi rat ratara i stočara

Na terenu, nije nikava tajna, stalno tinja tihi rat između ratara i stočara u borbi za prevlast nad zakupom državnih oranica. Članovi Kluba 100P plus, koji okuplja najnaprednije poljoprivrednike u Vojvodini, tvrde da važeća zakonska rešenja nisu dobra i otvoreno se u svojim stavovima zalažu da se u nadmetanju za državne oranice stočari u potpunosti izjednače s ratarima.
- Smatramo da zakonska odredba po kojoj stočari imaju pravo prečeg zakupa treba da se ukine. Kako se i pokazalo, nije ni najmanje doprinela da se stočarska proizvodnja u Srbiji unapredi i podigne na viši nivo, kaže Vojislav Malešev, predsednik Kluba 100P plus, uz napomenu da Ministarstvo poljoprivrede treba da ukine sva davanja stočarima koja ne daju rezultate, a ostavi samo one mere kojima se podstiče rast stočarske proizvodnje.
Udruženja koja okupljaju stočare, naravno, ne dele takvo mišljenje ratara. U doslednom poštovanju prava prečeg zakupa državnih oranica po odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu stočari vide jedini spas za opstanak svojih gazdinstava.
- Ukoliko bi u postojećim uslovima za dobijanje državnog zemljišta u zakup bili izjednačeni s ratarima, mala i srednja gazdinstva, sa više od dvadesetak grla, praktično bi nestala, jer ne bi mogla da budu cenovno konkurentna, kaže poznati stočar Vasa Džigurski iz Bečeja, koji u zakupu drži oko 200 hektara državnih njiva, ima 150 krava i godišnje isporučuje 800.000 litara mleka.
Dosta primedbi, i ratara i stočara, u pojedinim lokalnim samoupravama ima na bespravno korišćenje i uzurpaciju državnog poljoprivrednog zemljišta. Uprava za poljoprivredno zemljište je još proletos naložila poljoprivrednoj inspekciji da ispita utvrđivanje pravnog osnova za korišćenje 3.092 hektara zemljišta.
- Radi se o oranicima koje nisu izdate u zakup u realizovanim javnim nadmetanjima, odnosno koje su bile planirane za izdavanje, ali iz nekih razloga do toga nije došlo, uprkos postojanju godišnjeg programa. Inspektori su, na osnovu prijava, izašli na teren kako bi utvrdili identitet bespravnih korisnika, kao i uzurpirane površine. Po tom osnovu, za bespravno korišćenje državnog zemljišta naplaćena je naknada u iznosu od 320.000 dinara, rekla je Pavlovićeva.

Borba protiv uzurpatora

U borbi protiv uzurpatora državnih njiva, u odnosu na sve lokalne samouprave, Pančevo je postiglo najviše. Ova opština izdaje ukupno 10.000 hektara državnih oranica, a lane je samo u prvom krugu licitacije ostavren prihod od 2,8 miliona evra. Tokom 2016/2017. godine u legalne tokove uvedeno je više od 7.000 hektara do tada uzurpiranog državnog poljoprivrednog zemljišta.
- Uspeli smo da od uzurpatora njiva, što vansudskim poravanjanjem ili prodajom skinutih useva sa uzurpiranih površina, naplatimo 180.000.000 dinara, od čega je 40 odsto novca ostalo na raspolaganju našoj opštini, kaže Zorica Repac, član Gradskog veća SO Pančevo, zadužena za resor poljoprivrede, uz napomenu da su nadležne službe u opštini pokazale spremnost i odlučnost da se obračunaju sa svim nezakonitim radnjama koje se odnose na izdavanje državne zemlje u zakup.
Mnoge nedoumice i očito loše gazdovanje državnim poljoprivrednim zemljištem, s brojkama koje se statistički i katastarski na republičkom i lokalnom nivou nikako ne poklapaju, ukazuju na potrebu da se donese novi zakon o poljoprivrednom zemljištu. Iako resorni ministar poljoprivrede gotovo od samog početka svog mandata najavljuje nova zakonska rešenja za korišćenje državnih oranica, na njegovo usvajanje, po svemu sudeći, ipak će se pričekati još izvesno vreme.
Brojni nerešeni problemi oko vraćanja komasiranog poljoprivrednog zemljišta bivšim vlasnicima i njihovim naslednicima koji se u primeni Zakona o restituciji gotovo svakodnevno javljaju usporavaju rad na izradi zakona. Uz sve to, s aktuelnim evropskim integracijama imamo i obavezu da uvedemo GIS kako bismo dobili tačne i precizne podatke o svakoj parceli i njenom vlasniku, uspostavimo monitoring poljoprivrednog zemljišta i istovremeno pojačamo inspekcijsku kontrolu. Sve u svemu, put do novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koliko god neki želeli da se taj dokument donese, neće biti nimalo lak ni jednostavan.

K. Rajević