* Dobra sirovina se prerađuje tako da se očuvaju sva njena svojstva, a nakon toga važni su brendiranje i marketing

Proizvodi poput sokova, džemova, ajvara prave se u bašti, jer ako nemate dobru sirovinu, nikakva tehnologija neće pomoći da se dobije kvalitetan proizvod, smatra Branislav Sekulić vlasnik preduzeća "Vrtlari" iz Malog Iđoša.
Sekulić je iz porodice koja se već dve decenije bavi proizvodnjom i preradom voća i povrća, ali je on sa suprugom do pre dve godine živeo i radio u Novom Sadu. Bili su zaposleni u stabilnoj firmi, međutim, privlačio ga je posao u poljoprivredi, pogotovo kada je shvatio kakav potencijal postoji za proizvodnju i plasman zdrave hrane na domaćem, ali i svetskom tržištu.
- Supruga i ja smo otvorili preduzeće koje se bavi izradom proizvoda isključivo premijum kvaliteta u kojima, osim prirodnih sirovina, nema drugih dodataka. U paleti proizvoda trenutno imamo sokove od paradajza - ljuti, blagi i s celerom, zatim ajvar od pečene paprike, pekmeze, slatka. Sve se to pravi na tradicionalan način kako bi se sačuvali ukusi i mirisi, a upravo to je ono što traži savremeno tržište, objašnjava Sekulić.
Iako se radi o relativno novoj firmi, zahvaljujući dobrom marketingu koji je, kako kaže Sekulić izuzetno važan, posetioci sajmova i manifestacija počeli su da prepoznaju i traže ove proizvode, koji se pakuju u prepoznatljivoj i atraktivnoj ambalaži. Ubrzo su počela da pristižu i priznanja za rad. Prošle godine "Vrtlari" su proglašeni za šampiona Poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, ove godine dobili su nagradu "Najbolje iz Srbije" koju dodeljuju Privredna komora Srbije i Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, a zahvaljujući projektu koji je finansiran sredstvima USAID, imali su priliku i da se predstave na najvećem sajmu delikatesne hrane u Njujorku Fancy food show. Bez želje da omalovažava druge učesnike ovog sajma, Branislav navodi da su ostali proizvođači na policama predstavili uglavnom polufabrikate koji ne mogu da se mere s proizvodima od voća i povrća proizvedenog i prerađenog na tradicionalan, zdravstveno bezbedan način. Rezultat nastupa na ovom sajmu su dogovori s američkim partnerima o saradnji i najverovatnije će se već sredinom oktobra prvi proizvodi "Vrtlara" naći na policama širom SAD.
Najizvesnije je da će preko okeana najpre krenuti sok od paradajza za koji Sekulić kaže da se pravi tako što se zdravi, zreli plodovi, proizvedeni iz rasada posebno odabranih sorti s visokim sadržajem suve materije najpre dobro operu, a zatim pasiraju. Ovaj sok se uz dodatak malo šećera i soli naliva u flaše, a zatim pasterizuje. Zahvaljujući ovoj tehnologiji, odnosno minimalnim intervencijama kada je u pitanju osnovna sirovina, kupci iz inostranstva ga doživljavaju kao ceđeni svež paradajz u kojem je potpuno sačuvan ukus i to je razlog zbog kojeg ga toliko traže.
Ove godine preduzeće je proizvelo 100.000 jedinica, a u planu je da se proizvodnja naredne godine udvostruči u skladu s rastućom potražnjom. To znači i priliku za zapošljavanje mladih koji su i do sada bili u fokusu razvoja ove firme.
- Zapošljavamo mlade do 30 godina sa sela i na taj način im omogućavamo da ostanu da žive na selu. Proizvodnja je fokusirana na paradajz i papriku, a ostale kvalitetne proizvode obezbeđuju kooperanti. Sarađujemo uglavnom s mladim ljudima koji imaju svoja gazdinstva, objašnjava Sekulić i navodi da je poražavajuće to što ogroman procenat mladih do 35 godina ne može da nađe posao.
Sekulić objašnjava da su mu u poslu veliku pomoć pružili Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva od kojih je dobio podsticaje za kupovinu potrebnih mašina i opremanje pogona za preradu koji se nalazi u mestu Kucura. Deo sredstava uložili su i u marketing i stvaranje brenda koji reklamiraju pod sloganom "Sa plantaže na stelaže".
Ovaj mladi proizvođač napominje da je stvaranje prepoznatljivog proizvoda važno gotovo kao i njegov kvalitet. Kada su svojevremeno napravili ambalažu, slogan i propagandni materijal vlasnici ovog preduzeća počeli su da se pojavljuju na manifestacijama širom zemlje, aktivni su na društvenim mrežama i, kako kaže Sekulić, trude se da koriste sve povoljne i dostupne marketinške alate kako bi se približili kupcima. I uspeli su u tome.
Danas se proizvodi "Vrtlara" prodaju u lancima supermarketa, prodavnicama, zdrave, delikatesne i tradicionalne hrane u našoj zemlji, ali i Crnoj Gori, Makedoniji, Hrvatskoj, Sloveniji...
Tržište, kako smatra ovaj preduzetnik, nije dovoljno samo osvojiti već ga treba i osluškivati i, u zavisnosti od želja potrošača, unositi novine u asortiman. Tako će, poštujući zahteve potrošača, u paleti "Vrtlara" ubuduće biti sve više organskih prizvoda. Već ove jeseni kupcima će biti na raspolaganju organski ajvar, sok od paradajza i neke vrste džemova.
Iako napominje da je posao kojim je odlučio da se bavi veoma dinamičan i pun izazova i poteškoća, u isto vreme je i izuzetno lep. Imajući sve to u vidu, smatra da supruga i on nisu pogrešili što su gradski način života zamenili seoskim i posvetili se poljoprivredi.

Aleksandra Milić

UDRUŽIVANJE NEOPHODNO

Branislav Sekulić je član Srpskog udruženja mladih poljoprivrednika (SUMP) i smatra da je udruživanje važno i da je u tome spas, jer, kako smatra, mladi kao pojedinci ne mogu ništa da urade.
- Mladi hoće i znaju da rade, ali žele da se njihov glas čuje i uvažava. Najveći dokaz da su mladi zainteresovani za rad u poljoprivredi su konkursi resornog ministarstva i sekretarijata koji su namenjeni mlađima od 40 godina. Na ovim konkursima je uvek najveća gužva, što potvrđuje da mladi imaju želju da rade i napreduju, ističe Sekulić, napominjući da je na državi da ih podrži u tome.