* Proizvođačima se izlaskom na berzu omogućava da osiguraju najpovoljniju cenu svojih finalnih proizvoda ili sirovina
* Kartelizacija i monopoli neće biti dozvoljeni, a još manje dogovaranje cena na štetu malih i srednjih poljoprivrednika
* U okviru organizacione strukture berze uvodi se posebno odeljenje za obračun i plaćanje, što poljoprivrednicima daje sigurnost u poslovanju

Trgovanje i tržište poljoprivrednim proizvodima spadaju, svakako, među najneuralgičnije tačke srpskog agrara. Naš postojeći zakonodavni okvir, za razliku od poljoprivreda razvijenih zemalja u Evropskoj uniji, nema tržišne instrumente koji mogu da se koriste u upravljanju većim poremećajima na tržištu i rizicima. Velika preduzeća, odnosno kompanije u svom poslovanju umnogome koriste informacije stranih berzi (Budimpešta, Pariz, Čikago) i u domenu trgovine proizvodima praktično su dovoljne same sebi. Obrnuto je sa srednjim i malim preduzećima u agraru, a pogotovo zadrugama i poljoprivrednim gazdinstvima koja su nezaštićena i iz raznoraznih razloga ne mogu da koriste savremene tržišne instrumente i mogućnosti. Zbog takvog položaja dodatno su izložena rizicima na tržišnoj utakmici i samim tim onemogućena da sa svojim proizvodima budu konkurentna.
Nepostojanje tržišnih pokazatelja koji doprinose efikasnijem poslovnom planiranju i razvoju preduzeća, zadruga i gazdinstava u agraru umnogome utiče na kontrolu procesa trgovanja i neadekvatnu zaštitu učesnika u berzanskim transakcijama. Iz tih razloga Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, kao predlagač zakona, u koordinaciji s ministarstvima finansija i poljoprivrede, iniciralo je donošenje zakona o robnim berzama. Javna rasprava o nacrtu zakona završena je 1. juna i trenutno se radi na formulisanju njegovog predloga. Na jesen bi, kako je predviđeno, predlog zakona trebalo da uđe u skupštinsku proceduru, a usvajanje se očekuje do kraja godine.
Na osnovu teksta nacrta koji je predočen u raspravi, robne berze bi tradicionalno, pored svoje osnovne funkcije (susretanje ponude i tražnje i formiranje cene robe), ubuduće trebalo da preuzmu i dodatne sadržaje: transfer rizika promene cene, smanjenje rizika neispunjenja ugovora, predviđanja cena osnovne aktive, podizanje nivoa transparentnosti i informisanosti učesnika na tržištu, kao i ujednačavanje standardizacije kvaliteta poljoprivrednih proizvoda.
- Osnovni cilj donošenja zakona o berzama je uspostavljanje institucionalne savremene robne berze kao organizatora pravičnog, transparentnog i efikasnog tržišta standardizovane i nestandardizovane robe. Takvim zakonskim odrednicama proizvođačima se na berzi konkretno i transparentno omogućava da, dok još traje proces proizvodnje, unapred saznaju i, ako to žele, dodatno ugovore, odnosno osiguraju najpovoljniju cenu svojih finalnih proizvoda ili sirovina, kaže Jovan Stojić, pomoćnik ministra trgovine, turizma i telekomunikacija, uz napomenu da će se zakonom o berzama regulisati promptno, terminsko berzansko poslovanje, kao i sigurnije trgovanje između domaćih i inostranih kupaca i prodavaca.
Učesnici u javnoj debati istakli su da će donošenjem zakona o robnim berzama biti jasno definisana prava i obaveze svih učesnika u berzanskom trgovanju. Prema rečima Žarka Malinovića, sekretara Odbora za trgovinu u Privrednoj komori Srbije, najviše koristi od zakona o robnim berzama imaće upravo poljoprivrednici.
- Dobijaće pravovrmene informacije o uslovima na tržištu, kako se trguje na berzi i najcelishodnije upravlja svojim proizvodima. Trgovina će se obavljati slobodno i sa aspekta fer konkurencije, kartelizacija i monopoli neće biti dozvoljeni, a još manje dogovaranje cena od kojeg bi štete imali najviše mali proizvođači, rekao je Malinović, naglašavajući da će berzansko poslovanje pratiti Komisija za zaštitu konkurencije pri Ministarstvu trgovine, a da će učesnicima u trgovini koji budu kršili pravila dobrog poslovanja biti izrečene adekvatne novčane kazne.
Direktor Produktne berze u Novom Sadu Miloš Janjić smatra da će donošenjem zakona o robnim berzama biti regulisana sva pitanja od značaja za upravljanje rizicima.
- Zakon će sigurno unaprediti sistem garancija u trgovanju. To će najviše pogodovati malim i srednjim preduzećima, kao i zemljoradničkim zadrugama koje će konačno imati sigurnost u poslovanju. Tim pre što se u okviru organizacione strukture berze uvodi posebno odeljenje za obračun i plaćanje, ističe Janjić i napominje da to umnogome smanjuje rizik poslovanja, jer kupac i prodavac dostavljaju garantna sredstva za obezbeđenje izvršenja obaveza preuzetih sklapanjem ugovora.
Mala i srednja preduzeća u agraru će zahvaljujući donošenju zakona o robnim berzama takođe imati priliku da u većoj meri koriste tržišne instrumente upravljanja rizicima.
- Postojanje nestandardizovanih terminskih ugovora obezbeđuje korisnicima, pre svega preduzećima koja se suočavaju s problemima visokih rizika u poslovanju, na primer, promenljive kamatne stope, promene valutnog kursa, cena sirovina, da njima adekvatno upravljaju i za sebe izvuku najbolji mogući finansijski rezultat, kaže Janjić.
Direktor Produktne berze ističe da zakonski projektovana, razvijena robna berza treba da donese benefite poljoprivrednim proizvođačima čiji su profiti izloženi nemalom riziku promene cene poljoprivrednih proizvoda.
- Budućim zakonom o robnim berzama individualnim poljoprivrednim proizvođačima se, što do sada nije bila praksa, omogućava učešće u organizovanoj robno-berzanskoj trgovini. Koliko je to pozitivno najbolje se vidi iz razlike u ceni koju je grupa poljoprivrednika ostvarila prodajom svojih proizvoda na berzi umesto da su ih predali otkupljivačima ili nakupcima, objašnjava Janjić.
Javna rasprava o nacrtu zakona o robnim berzama zvanično je završena. Van svake sumnje je da je zakon koji uređuje berzansko tržišno poslovanje poljoprivrednih proizvoda, s obzirom na stanje kakvo sada jeste na terenu, više nego potreban. Pogotovo je to značajno za male i srednje proizvođače koji su na berzu izlazili praktično samo kada je država otkupljivala pšenicu za robne rezerve. Podsetimo da je u poslednjih 20 godina bilo više neuspelih pokušaja da se ova materija zakonski uredi, ali nije bilo dovoljno podrške nadležnih državnih institcija. Sada je situacija savim drugačija i verujemo da je nacrt zakona kao i predlog koji se uobličava dobra osnova za njegovo donošenje i implementaciju u praksi.

K. Rajević

POLJOPRIVREDNA GAZDINSTVA AKCIONARI BERZE

Nacrt zakona o robnim berzama predviđa formiranje berze kao akcionarskog društva s minimalnim osnivačkim kapitalom od 50.000.000 dinara. Svako zainteresovan može da bude akcionar berze, izuzev državnih službenika i funkcionera, osim u slučajevima kada država ima vlasnički udeo u berzi. Kako se navodi u nacrtu zakona, akcionari robne berze mogu biti domaća i strana lica, kao i registrovana poljoprivredna gazdinstva.
Budućim robnim berzama koje budu osnovane neće biti dozvoljeno da u svoje ime i za svoj račun trguju, a zaposlenim i članovima uprave da zaintresovanima daju savete ili potrebne informacije o trgovanju. Predmet trgovine su isključivo poljoprivredni proizvodi, a nikako ne mogu biti devize, efektivan, strani novac, plemeniti metali i električna energija. Pravno regulisano poslovanje robnih berzi biće uređeno zakonom, a kontrolu njihovog rada sprovodiće Komisija za hartije od vrednosti.