* Vlastiti sistem dualnog obrazovanja
* Jedan od prioriteta je uvođenje novih tehnologija u obrazovanje
* Jedina škola u Srbiji sa razvijenim sistemom kontrole i upravljanja otpadom

Vizija Poljoprivredne škole sa domom učenika "Valjevo" je da se razvije u modernu školsku instituciju prepoznatljivu po dostignućima svojih đaka, i da se u savremene obrazovne tokove uključi kao ravnopravan partner. Osnovni zadatak škole je obrazovanje u oblasti ratarstva i povrtarstva, hortikulture, voćarstva i vinogradarstva, zaštite bilja, stočarstva, veterine, primene poljoprivredne mehanizacije i prehrambene tehnologije, kao i maksimalno inoviranje nastavnih sadržaja u skladu sa trendovima obrazovanja u svetu. Valjevska škola bila je treća u Jugoslaviji, a prva srednja poljoprivredna škola u Srbiji. Sa radom je počela 1. januara 1923. godine. Zbog toga joj je u amanet ostavljeno da čuva i neguje tradiciju srpske poljoprivrede, ali i da se razvija kao obrazovni cenatar za nove tehnologije u oblasti agrara.
Ovo su samo neki od razloga koji su Poljoprivrednoj školi sa domom učenika "Valjevo" doneli Diplomu sa velikom zlatnom medaljom na 13. međunarodnom sajmu obrazovanja "Putokazi" održanom u Novom Sadu. Priznanje joj je dodeljeno na osnovu ostvarenih rezultata rada škole koji su propisani Pravilnikom Novosadskog sajma o ocenjivanju obrazovno-vaspitnih ustanova. A konkurencija je bila velika. Predstavile su se škole Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
- Na ovom sajmu smo predstavili naš model dualnog obrazovanja, kao jedan od mogućih modela. Siguran sam da kada su u pitanju ovakve škole, ne može se naći ista formula, isti obrazac koji će zadovoljiti sve obrazovne profile. Mi školujemo obrazovne profile: poljoprivredni tehničar, tehničar hortikulture, veterinarski tehničar, prehrambeni tehničar, mesar, pekar i rukovaoc - mehaničar poljoprivredne mehanizacije. Ni kod nas nije isti model za sve obrazovne profile, objasnio je direktor ove škole, dipl. inž. Milan Gajić.
Poljoprivredni tehničari praktičnu nastavu obavljaju na parcelama školske ekonomije koje se prostiru na 60 hektara. Ovo je najbolji model jer je veoma teško naći dobro poljoprivredno gazdinstvo koje se bavi svim vrstama proizvodnje kao i škola, ratarstvom, voćarstvom, povrtarstvom, vinogradarstvom, stočarstvom i mehanizacijom. Nemoguće je za sve ove oblasti obučiti učenika na jednom gazdinstvu ili kod nekoliko poljoprivrednih proizvođača. U ovom kraju više ne postoje poljoprivredna dobra poput nekadašnjih zadruga ili kombinata, na koja su đaci mogli da idu na praksu.
Isto je i sa tehničarima hortikulture, s tim što se njihova praktična nastava održava i u cvećarama. Tamo uče deo koji se odnosi na aranžiranje cveća. Proizvodnju jednogodišnjeg i višegodišnjeg cveća, održavanje parkova i botaničke bašte rade u školi.
- Kada govorimo o veterinarskim tehničarima, broj i vrste životinja koje imamo na školskoj ekonomiji, u domenu praktične nastave u potpunosti zadovoljavaju potrebe učenika. Veterinarska ambulanta je takođe u školi. Ali, sklapamo i ugovore sa veterinarskim stanicama na područjima sa kojih naši učenici dolaze. To je čitav Kolubarski okrug, deo Mačvanskog i Zlatiborskog okruga. To je takođe jedan vid modela dualnog obrazovanja, a učenici koji ne žele dalje da nastave školovanje, ostaju da rade u tim veterinarskim stanicama. Sa svakom veterinarskom stanicom imamo potpisane ugovore o poslovno-tehničkoj saradnji, tako da đaci dobijaju topli obrok, često i troškove prevoza, a za sada nemaju nadoknadu za njihov rad od strane poslodavaca, rekao je Gajić.
Prehrambena industrija u Valjevu nije razvijena, bar kada je reč o većim kompleksima. Postoje manji preradni kapaciteti, tako da se obuka sprovodi u školskim radionicama - pekari, mesari, radionici za preradu voća i povrća, radionici za destilaciju alkohola. Ova obrazovna ustanova poseduje mikrobiološku laboratoriju za hemijsko i mikrobiološko ispitivanje hrane. Prehrambeni tehničari deo praktične nastave realizuju u Valjevskoj pivari i Zavodu za javno zdravlje gde mogu da vide kako se rade ispitivanja namirnica.
Rukovaoci-mehaničari poljoprivrednih mašina u školskom mašinskom parku imaju dovoljno prostora, mehanizacije, opreme i načina da steknu potrebna znanja.
- Ove godine planiramo da po dualnom modelu obrazovanja upišemo odeljenje od 30 učenika koje će se školovati za mesara. Imamo definisane odnose sa našim parnerima. Praktično je nemoguće u potpunosti primeniti sistem dualnog obrazovanja, jer ni resorno ministarstvo još nije donelo određena podzakonska akta. Sačinićemo ugovore sa klanicama i sa firmama kojima su potrebni naši učenici, kako bi oni stekli funkcionalna znanja, praktične veštine i sposobnosti. Nadam se da će ti ugovori biti definisani sa njihovim roditeljima, što će podrzumevati i naknade troškova prevoza, toplog obroka i naknade za rad koji predviđa model dualnog obrazovanja. Ostaje otvoreno pitanje instruktora, odnosno kako će i ko će raditi na njihovoj obuci. To treba da definiše ministarstvo, rekao je naš domaćin.
Jedan od kriterijuma koji se vrednovao na Sajmu obrazovanja "Putokazi" bio je i originalnost i inovativnost sadržaja. Direktor škole često kaže da škola radi po sopstvenom modelu dualnog obrazovanja. Tu misli na organizaciju teorijske i praktične nastave i uopšte samu organizacija rada škole, školske ekonomije i doma učenika.
- To je originalno i naše jer smo iskoristili određenu autonomiju koju nam pruža Ministarstvo prosvete pri izbora određenih nastavnih sadržaja i predmeta. Kada govorimo o inovativnosti, možemo se pohvaliti da smo uveli dosta novina, počev od učešća u različitim projektima do uvođenja novih tehnologija u obrazovanje. To smo uradili u oblasti svinjarstva, ratarstva i povrtarstva. Imamo nešto po čemu se razlikujemo od drugih. To se odnosi na značajna ulaganja u obrazovanje naših mladih ljudi u oblasti očuvanja životne sredine. Uveli smo standarde kvaliteta ISSO 9001, ISSO 14001 i HACCP standard, kako bi đaci naučili na koji način se čuva životna sredina za buduća pokoljenja, istakao je Gajić.
Prošle godine u ovu školu upisano je 180 učenika u šest odeljenja i to u prvom upisnom roku. Tražilo se mesto više. Tridesetak zahteva je odbijeno i ti učenici su preusmereni u škole koje nisu imale dovoljan broj đaka. Ovo je jedina srednja poljoprivredna škola u Srbiji koja je sva mesta popunila u prvom upisnom krugu. Evidentno je smanjenje stope nataliteta što pokazuju i podaci da je pre jedne decenije broj svršenih osnovaca u Valjevu bio oko 1.200, pre tri godine bilo ih je 680, sada je to nešto više od 730 učenika. Određeni broj dece u ovu školu dolazi i iz susednih opština, tako da đaka nikada ne manjka. Zbog toga je u domu, koji ima visoke standarde, smešteno 104 učenika.
- Nikada nije toliko dobro da ne može biti bolje. Već desetak godina planiramo da se u potpunosti izvrši rekonstrukcija škole, od objekata do opreme kako bi se kvalitet nastave podigao na viši nivo. Akcenat je kvalitet nastave i tako će biti dokle god škola postoji. To pre svega podrazumeva uvođenje novih nastavnih tehnologija koje se već primenjuju u svetu. Već smo počeli sa pripremom projekata za uvođenje novih tehnologija u proizvodnji sadnog materijala. Konkretno to podrazumeva in vitro proizvodnju sadnog materijala, najavio je direktor škole.
Đaci i nastavnici mogu se pohvaliti i novinama "Izdanak" koje zajednički pripremaju i uređuju. U njemu su zabeleženi značajni događaji, datumi, život u domu. Svaki broj ima svoju temu, literarni kutak, sportsku stranu i stranu posvećenu zaslužnim pojedincima. Ova škola svake godine iznedri buduće vrsne stručnjake iz oblasti poljoprivrede.

Jasna Bajšanski

"POLJOPRIVREDNIK" MEĐU ĐACIMA

Naša ekipa iskoristila je posetu Poljoprivrednoj školi "Valjevo" da učenicima predstavi list "Poljoprivrednik" i ukaže na značaj kontinuiranog sticanja znanja i nakon izlaska iz školske klupe. Jedan od načina je i čitanje specijalizovanih novina iz oblasti agrara, ali i stručnih izdanja poput knjige "Poljoprivrednikov poljoprivredni kalendar". Đaci i nastavnici pohvalili su se svojim novinama "Izdanak", koje zajednički pripremaju i uređuju.

PRIMER DOBRE PRAKSE - UPRAVLJANJE OTPADOM

Poljoprivredna škola sa domom učenika "Valjevo" razvila je sistem kontrole i upravljanja otpadom. Razvrstavaju se karton, papir, različite vrste metala, elektronski otpad, otpadna ulja, ambalaža od pesticida, medicinski otpad koji ostaje posle rada u veterinarskoj ambulanti.
- Upravljanje otpadom smo rešili primenjujući standard ISSO 14001 koji se bavi zaštitom životne sredine. Definisali smo sve faktore i rizike, kao i načine kako da ih predupredimo. Važno je reći da je bilo jako teško uspostaviti sistem upravljanja otpadom iz mašinske radionice. Tu spada prerađeno mašinsko ulje, i motorno i menjačko, filteri za ulje, zauljene krpe i pucval. Kritično je bilo i kod ambalaže od pesticida. Tu smo uspostavili tokove i zbog toga se svrstavamo u red retkih organizacija i škola u Srbiji koja je to uspela. Situaciju ne otežava samo činjenica da je za ovaj posao neophodno izdvojiti značajna materijala sredstva, već je problem što u našoj zemlji ima malo firmi koje preuzimaju ovaj otpad. Škola za to plaća značajne nadoknade, rekao je Milan Gajić, direktor valjevske Poljoprivredne škole.