* Vremenske prilike tokom ove proizvodne godine uticale su na smanjenje rodnosti, ali i kvaliteta voća
* Suša će indirektno uticati na formiranje pupoljaka u 2018. godini

Na osnovu potencijalne rodnosti, odnosno analize pupoljaka na voćkama stručnjaci su proletos predvideli rodniju godinu, poput 2013. Međutim, prognoze su pale u vodu već u trećoj dekadi marta i početkom aprila kada su zbog prolećnih mrazeva u voćnjacima izmrzli pupoljci. Ova pojava je posebno bila izražena u centralnoj, istočnoj i južnoj Srbiji.
- Ne pamtim ovakva izmrzavanja jabuke, posebno u zapadnoj Srbiji. U vreme oprašivanja i oplodnje takođe su bili jako loši vremenski uslovi, posebno za trešnju. Slično je bilo i s jabukom. Kod ove voćne vrste došlo je do formiranja malog broja semenki i to je konačno uticalo na visinu prinosa u ovoj godini, objašnjava prof. dr Zoran Keserović s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.
Nakon prolećnih mrazeva usledio je četvoromesečni sušni period. Poslednji letnji i prvi jesenji mesec ostaće upamćen po olujnim vetrovima, posebno u Banatu i u Sremu. Oni su na pojedinim potezima srušili kompletne protivgradne sisteme i naneli velike štete proizvođačima.
- Problemi su se javili i u novopodignutim zasadima, jer je u njima već u proleće primećeno veliko sušenje stabala zbog izmrzavanja. U zasadima koji su podignuti u jesen, zbog pojave niskih temperatura koje su se u vojvođanskoj ravnici spuštale do -23 stepena, došlo je do izmrzavanja srži, a kasnije i do sušenja tih sadnica, kaže prof. dr Keserović.
Prema njegovoj proceni, gubitak od izmrzavanja i suše je veći od 150.000.000 evra, a prinos voća ove godine biće smanjen na otprilike 300.000 tona.
Vremenski uslovi tokom ove proizvodne godine, osim na smanjenje rodnosti, uticali su i na kvalitet voća. Pre svega plodovi su sitniji što je dovelo do manjeg prinosa kod većine voćnih vrsta. Indirektni uticaj suše tokom jula i avgusta odraziće se na formiranje pupoljaka u 2018. godini. Kod nekih sorti šljiva skoro da je došlo do sušenja ne samo listova i mladara već i pojedinih grana, a to će se odraziti na rod naredne godine.
Bez obzira na izuzetno tešku proizvodnu godinu, voćari mogu biti zadovoljni. Opravdano je nezadovoljstvo proizvođača kupina, kao i malina, posebno u Vojvodini. Naš sagovornik je i pre tri godine upozoravao da Vojvodina nije lokalitet za proizvodnju maline. Nedostatak vlage izazvao je sušenje izdanaka u zasadima maline.
Vreme nije išlo na ruku voćarima, ali može se reći da će šteta biti nadoknađena visokim cenama koje su zabeležene za višnje i trešnje, kao i za izuzetno kvalitetne sorte jabuka. Izvoz se odvija ne samo prema ruskom već i ka evropskom tržištu. Ovo što se sada dešava u proizvodnji jabuke dokaz je da, kao i kod ostalih voćnih vrsta, treba koristiti savremenu tehnologiju proizvodnje.
- Treba forsirati kvalitet, jer se tada možemo pojaviti na evropskom tržištu. Veliko interesovanje za podizanje zasada voća je i dalje prisutno. Mnogi poljoprivrednici poučeni su iskustvom da u ratarskoj proizvodnji, pogotovo ekstenzivnoj u kojoj nema navodnjavanja, nema dobiti. Moja vizija je da se prelazi na visokointenzivnu proizvodnju u voćarstvu, vinogradarstvu, pčelarstvu, stočarstvu, sadnom materijalu, ukrasnom bilju i slično, navodi naš sagovornik.

J. Bajšanski

KLASIRANA JABUKA U IZVOZU DOSTIĆI ĆE CENU OD 0,90 EVRA

- Cene jabuka su dobre, a proizvođačima savetujem da ih lageruju jer visoka cena tek predstoji. Očekuje se povećanje cene od 25 do 30 odsto u odnosu na prošlu godinu. Sorta "gala" izvozila se u paletama po ceni od 50-60 evrocenti za kilogram. Očekuje se da će se sada kilogram ove sorte u izvozu plaćati od 85 do 90 evrocenti. Naravno, ovo se odnosi na klasiranu jabuku, kaže prof. dr Zoran Keserović s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.