* U Evropi se godinama smanjuju direktna davanja, a zastupljene su mere za jačanje ruralnih područja
* Novac dati korisnicima koji najviše doprinose razvoju agrara zemlje

Godišnji izvoz prehrambenih proizvoda Evropske unije u 2016. godini dostigao je novi rekord od 130,7 milijardi evra. Ovo je rečeno na debati "Razvoj poljoprivrede u Srbiji i evropski standardi", koja je nedavno održana u Zrenjaninu u organizaciji Evropskog pokreta u Srbiji i Fakulteta političkih nauka, uz saradnju s Evropskim pokretom Sremska Mitrovica. To je porast od 1,7 milijardi evra. U debati je rečeno da postoje tri osnovna pravca s kojima treba da se uskladi Srbija u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. I to ne samo zbog pristupanja EU već i zbog boljitka domaće poljoprivrede i prehrambene proizvodnje. Misli se pre svega na zakonodavni, institucionalni i finansijski pravac.
- Kada kažemo zakonodavstvo, mislimo na kreiranje zakonskih rešenja u oblasti poljoprivrede koja su u skladu sa zakonima EU, ali koja priznaju realnost i rešavaju nacionalne ekonomske interese u poljoprivredi naše zemlje, rekao je Miloš Milovanović, konsultant u Diviziji investicionog centra u organizaciji FAO. - Tu mislim na zaštitu vitalnih ekonomskih interesa. Kao primer ću navesti sadašnji zakon koji zabranjuje proizvodnju GMO. On će morati da bude promenjen pre ili kasnije, jer nije u skladu sa zakonodavstvom EU, kao ni sa uslovima koje propisuje Svetska trgovinska organizacija, a čiji član Srbija nastoji da postane. Postoji način da se to promeni, a da se istovremeno zaštite nacionalni interesi.
Milovanović je objasnio da institucionalni pravac podrazumeva izgradnju institucija kao što su Ministarstvo poljoprivrede, ali i drugih organa u sklopu Ministarstva. Pre svega se misli i na Republičke robne rezerve, savetodavne službe, referentne laboratorije i sl. One treba da podrže razvoj savremene i moderne poljoprivrede zasnovane na znanju, jer to je poljoprivreda 21. veka. Napomenuo je da je pre desetak godina bilo nezamislivo da se satelitska tehnologija primenjuje u poljoprivredi. Objasnio je da finansijska promena podrazumeva da se ograničena sredstva kojima poljoprivreda raspolaže, a koja iznose do pet odsto buxeta, koriste na što racionalniji način. To znači da se novac daje korisnicima koji mogu da daju maksimum razvoju agrara zemlje.

Zelena agrarna politika budućnost u EU

Najveći broj mera, kako je istakao Milovanović, biće usmeren na održivu proizvodnju i zaštitu životne sredine.
- To može čak  da podrazumeva i plaćanje poljoprivrednim proizvođačima i kompanijama da sprovode oređene mere u cilju zaštite životne sredine. Primetan je i trend pojednostavljenja i skraćivanja procedura za ostvarivanje prava za novac iz fondova. I dalje je prisutan set mera za jačanje ruralnih područja, kao i opšta težnja za razvijanjem konkurentnosti. Buxet zajedničke agrarne politike ostaće jedna od vitalnih komponenti centralnog buxeta EU. U periodu od 2014. do 2020. projektovan je na 435 milijardi evra. Svi su izgledi da će i nakon tog perioda iznos biti isti, zaključio je Milanović.
Mora se napomenuti da je u EU trend smanjivanja direktih davanja na snazi godinama.

Kako EU približiti domaćim poljoprivrednicima?

Priče o EU koje se srpskim poljoprivrednicima plasiraju deluju kao zastrašivanje članstvom. Reč je zapravo o lošoj komunikaciji između države i poljoprivrednih proizvođača. Ovo je zaključila Stela Strsoglavec, konsultant za održivu poljoprivredu u organizaciji Educa humana. Ona je podsetila da su postojale inicijative da se ljudima objasni šta je to EU.
- Bilo je potrebno da se naprave spotovi u trajanju od  pet minuta koji bi se emitovali u udarnim terminima na nacionalnim medijima. Svakodnevno bi bile zastupljene različite teme, od poljoprivrede do javne uprave. Takođe, trebalo je organizovati javne skupove, tribine, okrugle stolove, u kojima bi učestvovali i predstavnici države, a ne samo nevladine organizacije, rekla je Strsoglavec uz opasku da državne institucije smatraju da nikome ne moraju da podnose račune, dok građani nemaju osećaj da treba da postave pitanja i dobiju odgovore na njih, jer upravo oni finansiraju rad državnih organa.
Novinar Uroš Davidović je na primerima iz prakse ukazao u čemu greše naši poljoprivrednici kada se govori o agraru u EU.
- Postoji puno mitova i legendi o tome šta će se sve dogoditi ako Srbija postane članica EU. Na primer, često se čuje da kada postanemo članica EU poljoprivrednici neće moći da peku rakiju. To nije tačno. Qudi peku rakiju i u Nemačkoj i u Francuskoj, a sve teče mnogo bolje nego kod nas. Rakiju stavljaju u promet po mnogo labavijim uslovima nego u Srbiji. Isto važi i za klanje svinja i drugih životinja kod kuće. Od mesa prave razne delikatese koje prodaju po skupim cenama. Naši poljoprivrednici su opterećeni birokratijom, što nije slučaj s njihovim kolegama u EU, rekao je Davidović.
Zrenjanin je jedan od 17 gradova Srbije u kojima se organizuju ovakve debate. One su u okviru projekta "Evropa za mene" koji podržava Delegacija EU. Ideja je da se u javnosti pokrenu teme koje su značajne za Srbiju u procesu evropske integracije, a građanima pruže proverene i korisne informacije.

J. Bajšanski

ZEMLJIŠTE JE OGRANIČEN RESURS

U EU nema ljudi koji poseduju više hiljada hektara zemlje. Izuzetak je engleska kraljica. Ali, kraljevskoj porodici je trebalo 300 godina da dostigne površinu od 20.000 hektara. Zemljište je ograničen resurs i u razvijenim zemljama ljudima se daju podsticaji da ostanu da žive na selu i da se bave poljoprivredom. I što je najvažnije, EU ne dozvoljava neograničen i nekontrolisan uvoz mesa, mleka, šećera i drugih proizvoda, istakao je Uroš Davidović.

SNAGA U UDRUŽIVANJU

Kada se naši poljoprivrednici porede sa svojim kolegama u Evropi, uvek govore o subvencijama i cenama poljoprivrednih proizvoda. Malo ko obraća pažnju na to da u EU poljoprivrednici ne nastupaju samostalno. Oni su udruženi. I njihova komunikacija s državnim institucijama kontinuirana je tokom cele godine. Državna uprava mora da bude otvorenija prema građanima, ali i građani moraju da znaju koja su njihova prava, ali i obaveze, rekla je Stela Strsoglavec.