* Nerazvijene ruralne sredine umesto ratarske treba da se okrenu intenzivnijim poljoprivrednim proizvodnjama
* Veliki potencijali u zadružnom organizovanju poljoprivrednika još uvek nedovoljno iskorišćeni
* Nauka i struka treba da daju odgovore na klimatske promene i ublažavanje njihovog uticaja na poljoprivredu

Šesti po redu Dunavski biznis forum održan je 5. i 6. oktobra u Privrednoj komori Vojvodine u Novom Sadu. Pod slagonom "Svi za jednog, jedan za sve" okupio je privrednike iz 14 država u kojima egzistira 215.000.000 stanovnika. Na prigodnim skupovima i organizovanim tematskim panelima debatovalo se o brojnim društveno-ekonomskim temama, a posebno o regionalnoj političkoj i ekonomskoj stabilnosti i razvoju, međusobnom povezivanju privrednika, preduzetništvu, konkurentnosti, efikasnijem korišćenju prirodnih i kadrovskih potencijala, inovativnim tehnologijama, otvaranju novih radnih mesta...
Panel "Aktuelni problemi sela i poljoprivrede i mogućnosti njihovog prevazilaženja", čiji je organizator bio "Dnevnik-Poljoprivrednik" AD, uz podršku Privredne komore Srbije i Privredne komore Vojvodine, privukao je posebnu pažnju. Na skupu, kome je predsedavala dr Gordana Radović, direktor "Dnevnik-Poljoprivrednika", razgovaralo se o značaju udruživanja poljoprivrednika i razvoju zadrugarstva, kao i klimatskim promenama i njihovom uticaju na poljoprivrednu proizvodnju.

Komore afirmišu agrar

Otvarajući skup, predsednik Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević ukazao je na značaj koji poljoprivreda ima na sveukupni privredni razvoj Srbije. Veoma je važna, kako je naglasio, uloga Komore u međusobnom povezivanju svih njenih članica i institucija koje mogu da doprinesu daljem razvoju i afirmaciji agrara.
- PKV je potpisala značajan broj sporazuma o saradnji s relevantnim institucijama i organizacijama, a između ostalog i sa "Dnevnik-Poljoprivrednikom". Od maja, pa do sada ovo je već drugi tematski skup koji zajednički realizujemo i verujem da će ih u narednim mesecima svakako biti još više, istakao je Vučurević.
Da je poljoprivreda važna grana privrednog razvoja, ne samo u Srbiji nego i u regionu, nedvosmisleno je potvrdio i predsednik Programskog saveta Dunavskog biznis foruma prof. dr Radovan Pejanović.
- Dunavska strategija EU poljoprivredu prepoznaje kao veoma važnu oblast povezivanja država u regionu. Proizvodnja hrane, agrobiznis, preduzetništvo, ekologija su oblasti u kojima je angažovan veliki broj ljudi i zato su ovakva regionalna okupljanja veoma značajna za razmenu iskustava, ideja i trasiranje smernica budućeg razvoja, rekao je Pejanović ukazujući istovremeno na brojne probleme u poljoprivredi Srbije i ruralnim sredinama s kojima se treba hrabro suočiti i tragati za najprihvatljivijim rešenjima u cilju opstanka sela.

Veća pažnja selu

O održivom razvoju sela i poljoprivrede govorio je prof. dr Zoran Keserović, član Akademijskog odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU). Ukazao je ne brojne probleme ruralnih područja, od loše infrastrukture do depopulacije, nepovoljne starosne strukture poljoprivrednika, smanjenja broja sklopljenih brakova, novorođene dece, masovni egzodus mladih iz sela u gradove...
- Akademijski odbor SANU je nakon nekoliko održanih savetovanja o problemima ruralnih sredina širom Srbije doneo opšte zaključke i prosledio ih nadležnim državnim organima. Predložili smo, između ostalog, formiranje nacionalnog saveta za selo i poljoprivredu koji bi bio nadstranačko, nezavisno i kompetentno radno telo, ali od Skupštine Srbije još nikakav odgovor na upućeni zahtev nije stigao, rekao je Keserović.
Posebno je ukazao na problem pograničnih i brdsko-planinskih područja gde se, u cilju opstanka stanovništva u tim sredinama, urgentno moraju preduzeti mere za njihov održivi razvoj.
- Neophodno je da država stvori materijalnu bazu i kroz kreditne podsticaje i poreske olakšice pojednostavi uslove za privredne investicije u nerazvijena brdsko-planinska područja. Time bi se omogućio ravnomerniji regionalni i privredni razvoj i iskoristili svi postojeći prirodni resursi za poljoprivredu, preradu drveta, seoski i banjski turizam, naglasio je Keserović i napomenuo da bi istovremeno u nerazvijenim ruralnim sredinama trebalo napraviti strateški zaokret i umesto tradicionalno odomaćene ratarske okrenuti se intenzivnijim proizvodnjama, na primer, voćarstvu, stočarstvu i povrtarstvu.

(Ne)organizovani poljoprivrednici

Među najneuralgičnijim tačkama srpske poljoprivrede svakako je udruživanje zemljoradnika. Koliki je u tržišnoj privredi značaj zajedničkog nastupa poljoprivrednika organizovanih u zadruge izlišno je govoriti. Predsednik Zadružnog saveza Srbije Nikola Mihailović istakao je da se poslednjih godina sve više osnivaju specijalizovane zemljoradničke zadruge u voćarskoj i povrtarskoj proizvodnji, ali i one koje se bave preradom lekovitog bilja, pčelarstvom.
- U ovim zadrugama zadrugari su isključivo proizvođači koji se najmanje bave trgovinom tuđom robom i proizvodima. Tržište je prepoznalo značaj njihovih sopstvenih proizvoda koje oni, bez posrednika, direktno isporučuju poznatom kupcu i na taj način grade svoju tržišnu poziciju i opstaju u proizvodnji, rekao je Mihailović.
Govoreći o uslovima u kojima zadruge danas posluju, Mihailović je naglasio da su oni, globalno posmatrano, nepovoljni.
- Među ključnim preprekama je uknjižba zadružne svojine na osnovu novoga zakona o zadrugama. Nadležni državni organi donose restriktivna rešenja u pogledu ograničavanja raspolaganja imovinom što sužava kreditnu i hipotekarnu sposobnost zadruga i direktno se odražava na njihovo poslovanje, rekao je Mihailović, napominjući da na osnovu ukupnih prihoda koje zadruge ostvaruju 72 odsto je u Vojvodini, a 22 u centralnom delu Republike.
Sekretar Zadružnog saveza Vojvodine mr Jelena Nestorov Bizonj podsetila je da je Vojvodina jedan od evropskih regiona s najdužom istorijom zadrugarstva. Danas u Pokrajini ima oko 400 aktivnih zadruga, a više od 100.000 ljudi uključeno je u zadružni sistem organizovanja, bilo da su zadrugari ili kooperanti. Međutim, mogućnosti za organizovanje poljoprivrednika u zadruge su znatno veće s obzirom na bezmalo 150.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava.
- Postoje veliki potencijali za razvoj zadrugarstva, s obzirom na to da skoro 92 odsto poljoprivrednika ima posede manje od 10 hektara površine. Iz tih razloga njihova produktivnost i konkurentnost je na veoma niskom nivou. Udruživanje u zadruge, sa zajedničkom nabavkom repromaterijala, kao i nastupom na tržištu, najbolji je način za povećanje konkurentnosti, istakla je Nestorov Bizonj.
Naglasila je da je edukacija i podizanje svesti poljoprivrednika o potrebi udruživanja u zadruge jedan od najvažnijih zadataka kako države, tako i zadružnih saveza. Jer, svaka uspešna zadruga, kako je istakla, istovremeno znači i bolji život stanovnika na selu.
- Neophodno je podsticati razvojne i investicione projekte zadruga koje unapređuju njihovu konkurentnost. Isto tako država, osim što podstiče osnivanje zadruga, mora i da im olakša i pospeši poslovanje kroz poreske i druge vidove olakšica, rekla je Nestorov Bizonj.

Šansa u ruralnom turizmu

Poljoprivredna proizvodnja je bez sumnje okosnica razvoja srpskog sela, ali isto tako i delatnosti koje se naslanjaju na nju kao što je ruralni turizam. O potrebi razvoja i udruživanja u oblasti seoskog turizma i o tome na koji način to doprinosi razvoju sela govorio je prof. dr Drago Cvijanović, dekan Fakulteta za hotelijerstvo i turizam u Vrnjačkoj Banji.
- Razvoj ruralnog turizma doprinosi da se aktiviraju praktično svi rapoloživi prirodni potencijali i kuluturno-istorijske znamenitosti u ruralnim područjima. To dovodi do gradnje savremenih smeštajnih objekata čime se lančano povećavaju zainteresovanost i posete turista, a istovremeno povećava i broj zaposlenih i ravnomerno upošljavaju svi članovi domaćinstva opredeljni za razvoj seoskog turizma, rekao je prof. dr Cvijanović uz napomenu da se kroz pružanje usluga bolje vrednuje i rad u poljoprivredi i delatnostima koje se na nju naslanjaju.
Drugi deo panela odnosio se na klimatske promene i njihov uticaj na poljoprivredu, o čemu ćemo detaljnije pisati u narednom broju "Poljoprivrednika".

K. Rajević

ZZ "BEŠKA" ZA PRIMER

Kao primer zadruge koja ima kontinuitet rada i dobrog poslovanja predstavljena je ZZ "Beška" iz Beške. Svojim postojanjem spojila je praktično tri veka. Prva zadruga za pomaganje i štednju u Beški osnovana je još 1887. godine, a sadašnji naziv zvanično nosi od 1990. godine. Osnovna delatnost Zadruge je ugovaranje biljne proizvodnje, uglavnom ratarskih kultura i njihov otkup.
- Našim zadrugarima smo uvek omogućavali, kao što to i sada činimo, najpovoljniju nabavku semena i repromaterijala, kreditiranje proizvodnje... Pomagali smo im da ostvare siguran plasman i, što je veoma bitno, efikasnu naplatu predatih poljoprivrednih proizvoda, rekao je Dragan Lončar, direktor ZZ "Beška", ističući da su osnovni postulati zadruge izgradnja međusobnog poverenja na relaciji zadrugari - kooperanti - zadruga - društvena zajednica.