* Najveći broj zahteva poljoprivrednika stiže na kraju predviđenog roka što, usled brojnih kontrola, znatno usporava obradu i isplatu, kažu u Upravi za agrarna plaćanja

"Poljoprivrednik" je u prošlom broju započeo s objavom tematskih tekstova o tome na koji način da se poboljša korišćenje i trošenje subvencija agrarnog budžeta na nacionalnom nivou. Svoje mišljenje  su dali agrostručnjaci, poljoprivrednici, predstavnici nekoliko udruženja poljoprivrednika... U iznetim stavovima, između ostalog, bilo je dosta  primedbi i kritičkih osvrta koji su se odnosili na rad Uprave za agrarna plaćanja (UAP), posebno u delu kašnjenja isplate podsticaja. Zato smo  od direktorke Uprave za agrarna plaćanja Biljane Petrović zatražili odgovore na sve nedoumice oko obrade i isplate zahteva poljoprivrednika za dodelu subvencija.
Zašto dolazi do kašnjenja? Da li su stočarima isplaćene zaostale subvencije iz 2018, 2019. i 2020. godine?
– Proces obrade zahteva je dvosmeran i podjednako uključuje i korisnike i zaposlene u Upravi za agrarna plaćanja. Ukoliko je dokumentacija uredna i kompletna, svaki zahtev podnet na početku roka za podnošenje  vrlo brzo se obradi i, ako je sve u redu, daje se nalog za isplatu. Među poljoprivrednicima poslednjih godina se odomaćilo da se, na samom kraju roka za podnošenje, šalje najveći broj zahteva, zbog čega se obrada usporava, pa samim tim i isplata subvencija. Zato apelujemo na sve korisnike da u svim narednim zahtevima posebnu pažnju obrate na kompletnost dokumentacije, kao i da za podnošenje ne čekaju sam kraj propisanog roka, rekla je direktorka Petrović, uz napomenu da su svi kompletirani i administrativno uređeni zahtevi poljoprivrednika iz prethodnih godina isplaćeni, osim malog broja onih koji će, po ispravljanju nedostataka, takođe dobiti novac.
U kojoj meri su poboljšani kadrovski i tehnički kapaciteti UAP-a i da li epidemiološka situacija utiče na rad Uprave?
– Izmenama u poslovanju i uvođenjem novih rešenja u proteklom periodu unapređen je proces rada i ubrzana obrada zahteva za podsticaje iz nacionalnih i IPARD  fondova. Na taj način  otvorili smo prostor za uspostavljanje efikasnijeg i transparentnijeg sistema isplate podsticaja, u kojem poljoprivrednici odgovore na podnete kompletirane zahteve dobijaju u najkraćem mogućem roku. Protekle 2020. godine, po osnovu raspisanih konkursa, primili smo 16 novih izvršilaca, dok je isti broj zaposlenih angažovan na određeno vreme u Sektoru za odobravanje projekata, koji realizuje veoma zahtevnu prvu fazu odobravanja IPARD podsticaja.
Da li je IPARD program opteretio rad UAP-a? Imate li dovoljno obučenih kadrova za sve poslove u vezi sa ovim programom?
– S obzirom na to da je IPARD novina u Srbiji, ne možemo da se oslonimo na "institucionalno pamćenje", odnosno već postojeća iskustva i praksu. Prinuđeni smo da zahtevne i dugotrajne obuke kadrova obavljamo sami i uz pomoć stranih eksperata. Ovaj proces se odvija konstantno, paralelno sa redovnim poslom. Uspeli smo da dostignemo optimalni nivo za funkcionisanje sistema, ali i dalje radimo na njegovom unapređenju. Sprovođenje IPARD programa zahteva određene kadrovske kapacitete, ne samo u broju već i u posedovanju specifičnih znanja i veština. Neophodno je poznavanje nacionalnog i EU zakonodavstva, visok nivo znanja engleskog jezika, kao i poznavanje različitih oblasti, poput građevine, veterine, prerade poljoprivrednih proizvoda...
Najavljena je transformacija rada UAP-a. Šta to konkretno podrazumeva?
–  U Upravi za agrarna plaćanja intenzivno se radi na pripremama koje se odnose na reformu poslovanja u procesu izmene i unapređenja rada. U tom smislu potreban je novi zakonski okvir, kao i drugi preduslovi koji bi omogućili te promene. To je nesumnjivo od velikog značaja, kako za poljoprivrednike i direktna plaćanja u poljoprivredi tako i za pregovarački klaster pri procesu pristupanja EU.
Da li je počelo on-lajn podnošenje zahteva za IPARD podsticaje? Hoće li se od  2022. godine preći na najavljenu platformu e-agrar?
–  Uz podršku Evropske unije razvijen je i softver za elektronsku obradu IPARD zahteva kako bi UAP prešla na ovaj način rada, i tako stvorila mogućnost za razvoj elektronskog poslovanja. Novi IT softver u velikoj meri će olakšati i ubrzati administrativnu proceduru. Nakon završenih obuka zaposlenih i testiranja samog sistema, očekujemo da će elektronska obrada zahteva zaživeti krajem 2021. godine. Dinamika razvoja on-lajn platforme zavisiće od stepena umreženosti baza podataka različitih institucija koje su neophodne za administrativnu obradu zahteva, složenosti dokumentacije, kao i samog profila korisnika.
Dosta se govori o zloupotrebama u dobijanju i trošenju subvencija. Može li UAP  da se sama izbori sa tom pojavom? Koliko su se kontrole koje sprovodite pokazale efikasnim?  
– Uspostavljanje efikasnog sistema kontrole raspodele podsticaja je jedan od ciljeva na kojem Uprava za agrarna plaćanja intenzivno radi kroz uvođenje Integrisanog sistema kontrole plaćanja (IAKS).  Osim toga, UAP obavlja kontrole na licu mesta prilikom odobravanja IPARD projekata u više faza, dok se za podsticaje koji se isplaćuju iz nacionalnog budžeta vrši redovni inspekcijski nadzor. Kako bi se zloupotrebama u budućnosti stalo na put i svele na najmanju meru, neophodno je intenzivirati terenske kontrole, uvesti pojačanu superviziju i saradnju sa nadležnim institucijama, poput relevantnih inspekcija i samog Ministarstva unutrašnjih poslova.

K. Rajević

KADROVSKO JAČANJE UAP-a

 – U Upravi za agrarna plaćanja je stupila na snagu i nova sistematizacija radnih mesta. Zapošljavanje će se sprovoditi u nekoliko faza. Komisija za davanje saglasnosti  za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava dala je saglasnost za prijem deset novih lica u radni odnos na neodređeno vreme. Time su se, praktično, stekli uslovi za raspisivanje  novog javnog konkursa koji će uskoro biti oglašen, rekla je Biljana Petrović.


OKO 3.000 MLADIH DOBILO SUBVENCIJE        

Zbog čega se kasnilo s realizacijom konkursa za mlade poljoprivrednike?
– S obzirom na više od 5.500 pristiglih zahteva, bilo je neophodno preraspodeliti sredstva i resurse, što je u otežanim epidemiološkim uslovima bilo praktično neizvodljivo. Do sada su, u skladu sa raspoloživim budžetom, isplaćene subvencije za gotovo  3.000 rešenih zahteva, rekle je direktorica UAP-a.