* Od 1.235 ukupno podnetih zahteva za Meru 1, 830 je bilo za nabavku traktora

Do kraja 2020. godine, od ukupno opredeljenih 175 miliona evra sredstava za IPARD program za period 2014–2020, do sada je odobreno 20,3% za sve mere, od čega 64,6% za Meru 1 i 35,4% za Meru 3, navodi se između ostalog u poslednjoj objavljenoj dvomesečnoj publikaciji "IPARD na dlanu" Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Naime, kako se navodi u publikaciji, pripremljen je prvi nacrt drugog Godišnjeg izveštaja o sprovođenju IPARD II programa za prethodnu godinu, koji sadrži informacije u vezi sa implementacijom mera. U odnosu na Godišnji izveštaj za period 2018–2019. ostvaren je napredak, a uočava se i stalni porast ukupnog broja odobrenih zahteva. To potvrđuje i činjenica da se broj odobrenih zahteva, sa 20 u 2018. godini, prošle godine povećao na 320 zahteva. U okviru Mere 1 i Mere 3, u 2020. godini nije bilo značajnijih promena o pitanju učešća pojedinih grupa investicija, odnosno regiona u ukupnom broju podnetih zahteva u poređenju sa prethodnom godinom.
Za Meru 1, koja obuhvata investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava, lane je najviše zahteva – 66% – pristiglo iz Vojvodine, a tražena je podrška u iznosu 79 miliona evra. U ukupnom broju podnetih zahteva za odobravanje projekata, region Šumadije i Zapadne Srbije učestvovao je sa 18%, sa ukupno zahtevanom javnom podrškom od 19 miliona evra. Nešto manje učešće, od 13%, imali su zahtevi sa područja Južne i Istočne Srbije, pri čemu je traženi iznos dostigao 14 miliona evra. Najmanje zahteva bilo je iz Beogradskog regiona, svega 4%, preko kojih je aplicirano za podršku u vrednosti 4,2 miliona evra.  
U okviru ove mere najviše zahteva se odnosilo na investiciju u kupovinu novih traktora. Od 1.235 ukupno podnetih zahteva za ovu meru, 830 je bilo za nabavku traktora, a znatno manje ih je pristiglo za podršku pri nabavci opreme i druge mehanizacije, kao i za izgradnju – modernizaciju objekata.
Za razliku od Mere 1, za investicije u nabavku opreme i mehanizacije, kao i izgradnju i modernizaciju objekata, za Meru 3, odnosno za sredstva namenjena preradi i marketingu poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva, najviše zahteva, čak 50%, pristiglo je iz Šumadije i Zapadne Srbije.  Pri tome je zahtevana podrška u visini 22,8 miliona evra. Zahtevi iz Vojvodine činili su 22% svih zahteva, a tražena su sredstva 14,9 miliona evra. Region Južne i Istočne Srbije u ukupnom broju podnetih zahteva imao je udeo 27%, a zahtevana je podrška vrednosti 14,4 miliona evra. Za Meru 3 najmanje zahteva, samo 2%, upućeno je sa teritorije Beogradskog regiona, pri čemu je aplicirano za ukupan iznos 2,4 miliona evra.
Najveći broj zahteva, od ukupno podnetih 202, odnosio se na modernizaciju opreme za preradu i pakovanje – 35%, izgradnju/rekonstrukciju i modernizaciju objekata za preradu 32%, zatim proizvodnju energije iz obnovljivih izvora 9% i modernizaciju klanica i preduzeća za preradu mesa 7%. Ostali tipovi investicija u ukupnom broju podnetih zahteva imali su znatno niže učešće.
U okviru Prvog poziva za Meru 7, koja se odnosi na diverzifikaciju poljoprivrednih gazdinstava i razvoj poslovanja, dominantno učešće u ukupnom broju podnetih zahteva i zatraženoj javnoj podršci imao je region Šumadije i Zapadne Srbije – 55%, pri čemu je zahtevan iznos 25 miliona evra. Sledeći u pogledu ukupnog broja podnetih zahteva je bio region Južne i Istočne Srbije sa učešćem 21% i traženom javnom podrškom od 8,5 miliona evra. Nešto manje zahteva, 20%, stiglo je iz Vojvodine, pri čemu je aplicirano za sredstva u visini 10,6 miliona evra. Najmanje učešće, samo 4%, po broju pristiglih zahteva imao je Beogradski region, a aplicirano je za 1,6 miliona evra.
Po pozivu za Meru 7 pristiglo je ukupno 311 zahteva, od kojih se čak 64% od ukupnog broja odnosio na osposobljavanje seoskih domaćinstava za bavljenje turizmom i obezbeđivanje rekreativnih turističkih sadržaja. Za modernizaciju postojećih smeštajnih turističkih objekata, kao i za objekte i opremu za rekreativni ribolov, lov i jahanje, pristiglo je 4% od ukupnog broja zahteva, dok ostali tipovi investicija u ukupnom broju podnetih zahteva ostvaruju znatno niže učešće.
M. A.
G. R.