* Očekuje se da površine pod "žutim zlatom" dostignu milion hektara, najviše  u     poslednjih deset godina
* Setva kukuruza po hektaru, prema računici ratara, koštaće oko 58.000 dinara, bez troškova zakupa zemljišta
* Apel Zadružnog saveza Vojvodine za pomoć staračkim domaćinstvima u obavljanju setvenih radova
Poljoprivrednicima ovog i narednog meseca predstoji najvažniji posao u godini – setva šećerne repe, soje, suncokreta, kukuruza.... Neuobičajeno blaga zima znatno je ubrzala pripremne radove i ugovaranje setve jarih kultura. Ratari nisu zadovoljni trenutnom količinom vlage u zemljištu i očekuju da najavljene padavine koliko-toliko poprave situaciju do polovine marta kada bi, prema agrotehničkim rokovima, trebalo da počne setva šećerne repe.
Površinski slojevi zemljišta, naročito u Vojvodini, usled neznatnih snežnih padavina poprilično su tvrdi, a u pojedinim delovima su i dehidrirali.
– Za ratare na severu Pokrajine to je u ovom momentu velika muka. Zbog jače otpornosti zemljišta može se očekivati i veća potrošnja goriva  što, uz sve inpute, u krajnjem zbiru poskupljuje troškove proizvodnje, kaže  Miroslav Kiš, predsednik Upravnog odbora Asocijacije poljoprivrednika.
Većina proizvođača, u skladu sa svojim mogućnostima, a prvenstveno vodeći računa o plodoredu, pripremila je setveni plan za oranice koje obrađuju. Ovih dana od dobavljača se užurbano poručuje neophodan repromaterijal za setvu, a dosta proizvođača već je nabavilo seme, gorivo, đubrivo, pesticide...
 
Skuplje đubrivo i gorivo
 
Ratari su lane u drugoj polovini godine, kao retko kad, bili zadovoljni cenama svojih proizvoda, pre svega soje i kukuruza, ali ih je sada uoči setve dočekalo neprijatno iznenađenje. Prvo je Vlada Srbije donetom uredbom smanjila podsticaje po hektaru za biljnu proizvodnju sa 5.200 na 4.000 dinara. U odnosu na prošlu godinu cene inputa veće su u proseku za 15% do 20%. Tako je cena  mineralnog đubriva UREA za oko 20% veća nego lane, NPK je takođe poskupeo od 7% do 10%. Cena evrodizela  u ovo doba prošle godine bila je 161-162 dinara litar, sada je nešto jeftiniji, ali poslednjih nedelja  beleži stalni rast.
Ratare posebno brine to što na tržištu nema dovoljno semenskog kukuruza iako je i on, u zavisnosti od dobavljača, poskupeo za oko 20%. Stručnjaci kažu da su uslovi semenske proizvodnje u 2020. godini glavni razlog za smanjeno snabdevanje hibridima pojedinih FAO grupa zrenja. To  se odnosi pre svega na  Mađarsku i Rumuniju, kao najveće prozvođače semena u našem regionu. Nepovoljni klimatski uslovi u ovim zemljama, pre svega izrazita suša, doveli su do pada prinosa semenskog kukuruza i poremećaja u snabdevanju pojedinim  hibridima.
U Srbiji su takođe prinosi semenskog kukuruza  smanjeni  od 15% do 20% u odnosu na planirane.
– Tačno je da je prošla godina bila nepovoljna za proizvodnju semenskog kukuruza, ne samo kod nas već i u celom regionu. To je osnovni razlog što, u odnosu na očekivanja poljoprivrednika, sada kada je najpotrebniji, semenskog kukuruza nema dovoljno na tržištu. Situacija jeste za brigu, ali ne u toj meri da bi generalno mogla ozbiljnije da ugrozi plan setve kukuruza, tvrdi dr Goran Bekavac, iz novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo.
 
Teško do semenskog kukuruza
 
S obzirom na trenutnu situaciju sa inputima, računica ratara je da  će setva kukuruza po hektaru koštati oko 58.000 dinara. Na to treba dodati i cenu zakupa zemljišta koja je, u odnosu na iznajamljivanje državnih oranica, znatno veća kod privatnih zakupodavaca.              
– Plašim se da će, s obzirom na to da se do semenskog kukuruza na tržištu teško dolazi, setva biti još  skuplja. Mineralno đubrivo, koje se uglavnom  uvozi,  takođe je u dobroj meri poskupelo. Ratari su prinuđeni, ako žele da na vreme obave setvu, da se, ukoliko nemaju dovoljno svojih sredstava, zadužuju i podižu nimalo jeftine kredite kod banaka, kaže Nenad Manić iz Agrarnog saveza Srbije.
Relativno dobra cena kukuruza poslednjih meseci, kao i rezultati lanjskog roda umnogome su uticali na to da proizvođači, bez obzira na troškovnik setve, ambicioznije projektuju planove setve "žutog zlata" za 2021. godinu.
– Očekuje se da ovog proleća površine pod kukuruzom dostignu najviši nivo u poslednjih desetak godina. Unazad tri godine evidentno je povećanje površina pod kukuruzom, koje su sa oko 900.000 stigle do milion hektara. Očekujemo da će i ovog proleća otprilike toliko biti zasejano, rekla je Sunčica Savović, direktorka Udruženja "Žita Srbije", uz napomenu da je potpisivanje državnog sporazuma sa Kinom o izvozu kukuruza svakako dodatni impuls za domaće proizvođače da se opredele za setvu ove žitarice.
Savovićeva očekuje da se setva soje obavi na 240.000 do 250.000 hektara,  jarog ječma na  30.000 i suncokreta na 200.000 hektara.
– Prognoza je da će za suncokret poljoprivrednici biti nešto manje zainteresovani. Lane je pod ovom uljaricom bilo 218.000 hektara, a sada se očekuje nešto manje, ali sve će zavisiti od tržišne cene koju uljare diktiraju. Trenutna cena ulja u trgovinama jeste stimulativna, ali za proizvođače koji unapred ugovaraju proizvodnju sa uljarama to ne znači mnogo, rekla je Sunčica  Savović.
 
Zadruge dobro snabdevene
 
Zemljoradničke zadruge u Pokrajini užurbano obavljaju poslove oko prolećne setve, kako na svojim tako i na posedima zadrugara i kooperanata. U Zadružnom savezu Vojvodine kažu da je snabdevenost zadruga repromaterijalom manje-više na novou ranijih godina.
– Veće zadruge, koje u svom delokrugu rada imaju poljoprivredne apoteke, uglavnom su se snabdele svim neophodnim repromaterijalom.  Nešto lošija situacija je kod manjih zadruga i njihovih kooperanata, pogotovo  kada se radi o nabavci semena hibrida ranije grupe zrenja, ali to je sada prilika da se proizvođači okrenu domaćem semenu i domaćim hibridima, koji po kvalitetu ni po čemu ne zaostaju za inostranim, kaže Petar Radić, savetnik za proizvodna pitanja u Zadružnom savezu Vojvodine.
U ZSV kažu da u selima po Vojvodini ima i mnogo starijih poljoprivrednika koji nisu članovi ili kooperanti zadruga, a iz zdravstvenih razloga, kao i aktuelne epidemiološke situacije, nemaju mogućnosti i uslova da na vreme obave pripremu zemljišta i setvu.
– Uputili smo apel svim zadrugama da ponude pomoć starijim poljoprivrednicima u nabavci potrebnog repromaterijala, kao i  neposrednom obavljanju setve. Kao socijalno odgovorne organizacije, zadruge, u skladu sa mogućnostima kojima raspolažu, u ovom trenutku treba da pokažu solidarnost i iskoriste sve svoje kapacitete za pomoć lokalnim poljoprivrednicima, istakao je Radislav Jovanov, predsednik Zadružnog saveza Vojvodine.
Ratare osim velikog posla, izvesno je, čeka znatno skuplja setva od lanjske. Dodatnu neizvesnost predstavlja nabavka semena, iako stručnjaci tvrde da, osim za pojedine hibride, to ne bi trebalo da bude problem. Nedostatak potrebne vlage u zemljištu je trenutno najaktuelniji, pa ratare sada to više brine, ali očekuju povoljnije vremenske prilike.
K. Rajević