* Republička poljoprivredna inspekcija  lane  podnela 103  krivične prijave protiv N. N. lica za protivpravno zauzimanje državnih oranica                              
*  Najviše uzurpatora u Banatu i Zapadnobačkom okrugu, a nije retkost da se preoravaju i atarski putevi
* Digitalna tehnologija omogućava bolji uvid u stanje na terenu, ali nedostaje kooperativnost lokalnih samouprava
 
Za 2020/21. agroekonomsku godinu, koja počinje 1. novembra, Uprava za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede do sada je dala saglasnost na 110 godišnjih programa korišćenja i zaštitu državnog poljoprivrednog zemljišta koje su podnele lokalne samouprave. Očekuje se da će do početka nove agroekonomske godine, uprkos brojnim zastojima usled pandemije virusa korona, najveći broj od ukupno 145  opština, na osnovu podnetih zahteva, dobiti saglasnost za programe korišćenja. Istovremeno, u Upravi za poljoprivredno zemljište podsećaju da je u ovoj agroekonomskoj godini (2019/20) u opticaju za zakup bilo 450.079 hektara državnog zemljišta, a da je izdato 275.000 hektara.
Ovi podaci su, bez sumnje, vredni  pažnje, a  bili bi sigurno još i bolji kada bi se obezbedilo da se u lokalnim samoupravama na transparentniji način gazduje državnim poljoprivrednim zemljištem i spreči njegova uzurpacija. To se posebno odnosi na vojvođanske opštine Zrenjanin, Odžaci, Sombor, Novi Bečej... gde je, prema dostupnim podacima, pojava uzurpacije najraširenija. Republička poljoprivredna inspekcija  nadležnim tužilaštivima  lane je  podnela 103  krivične prijave protiv N. N. lica za protivpravno zauzimanje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini. Za osam meseci ove godine napisana je 61 prijava za korišćenje neizlicitiranih površina i na tome se manje-više završilo.
 
Poljočuvari otkrivaju uzurpatore
 
Da bi sprečile uzurpaciju zemljišta, pojedine opštine su za otkrivanje uzurpatora angažovale svoje poljočuvarske službe. U opštini Zrenjanin ova služba nedavno je obelodanila da su uspeli da otkriju oko 500 hektara uzurpiranog zemljišta u atarima Knićanina, Banatskog Despotova, Kleka...
–  Poljoprivrednici koji najbolje poznaju svoje atare sami nam se javljaju i ukazuju  na nelagalne korisnike državnih njiva. Po prijavi izlazimo na teren, utvrđujemo zatečeno stanje i nakon provere podnosimo prekršajnu prijavu. Nadležne opštinske službe preduzimaju dalji postupak, organizuju kontrolu, kao i skidanje useva sa uzurpiranog zemljišta, rekao je Branislav Lazić, rukovodilac Poljočuvarske službe u Zrenjaninu, napominjući da je od ratarskih kultura rod suncokreta  skinut sa 390 hektara, dok su ostale uzurpirane površine uglavnom pod kukuruzom, čija berba je u toku.
Zakonom o poljoprivrednom zemljištu propisano je da se sav prihod sa bespravno uzurpiranih njiva sliva u opštinski budžet. Lazić kaže da će opštinska kasa najveće opštine u Banatu od prodaje skinutog roda sa  njiva koje se bespravno koriste biti "teža" za 25–30  miliona dinara. 
Sredstva u budžetu za 91 uzurpiran hektar državnih njiva očekuju i u  Opštini Novi Bečej, gde već četiri godine uzastopno vode bitku sa uzurpatorima.  
– Uspeli smo da već početkom godine identifikujemo bezmalo sve državne parcele koje se neovlašćeno koriste. Usevi koji su bili pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom, sojom i kukuruzom uglavnom su skinuti i predati ovlašćenim silosima na lager i prodaju. Otkupne cene se još ne znaju, a kada se bude realizovala prodaja, sav prihod će ići u lokalni budžet, rekao je  Milan Stojšin, pomoćnik predsednika Opštine za resor poljoprivrede, uz napomenu da je pre skidanja useva uzurpatorima  upućen javni poziv za postizanje vansudskog poravnanja, što je u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, ali nije bilo puno zainteresovanih da u tome učestvuju.
 
Organizovano skidanje useva
 
U Zapadnobačkom okrugu već nekoliko godina nadležne opštinske službe, kao i poljoprivredni inspektori, otkrivaju  nelegalne korisnike državnog poljoprivrednog zemljišta. Nakon izmene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, grad Sombor je pre pet godina  počeo da prati korišćenje državnog poljoprivrednog zemljišta i skida useve sa uzurpiranih površina.
–  Za četiri godine 2016–2019. skinut je prinos sa 1.400 uzurpiranih hektara, a u lokalni budžet se slilo 1.375.000 dinara. Ove godine  otkriveno je 12 parcela koje se nelegalno koriste, a usevi će biti skinuti sa  ukupno 15 hektara, rekao je Predrag Džomba iz Odeljenja za poljoprivredu i zaštitu životne sredine  grada Sombora, napominjući da je poslednjih  godina sve više uočljivo da, osim uzurpacija njiva, nelegelni korisnici zemljišta zaoravaju i atarske puteve, zbog čega je nadležnim sudskim organima  podneto 600 prekršajnih prijava.
U opštini Odžaci uzurpacija državnih parcela do sada kao pojava nije bila raširena, ali su ove godine morali da prvi put organizuju skidanje useva sa nelegalno zaposednutih  njiva.
– Ne radi se o velikim površinama, ali se, zbog prijava poljoprivrednika koji legalno rade, postupak morao sprovesti po zakonskoj proceduri. U pitanju je nekoliko omanjih parcela na kojima su bili suncokret i kukuruz, rekao je  Andrija Hajdu, član Opštinskog veća SO Odžaci, zadužen za resor poljoprivrede.
 
Kontrola inspektora na terenu
 
Ministarstvo poljoprivrede je sa izmenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu 2015. godine uvelo nultu toleranciju na bespravno korišćenje državnog poljoprivrednog zemljišta. Digitalna tehnologija  omogućava da se putem satelitskih snimaka, kao i inspekcijskih provera na terenu, brže otkrije svaka uzurpirana parcela.
– Na osnovu satelitskih snimaka, kao i uvidom u stanje na terenu, bespravno se koristi jedan ili dva odsto celokupnog državnog poljoprivrednog zemljišta. To  svakako nije veliki udeo, ali ni beznačajna površina  koja se nelegalno koristi i nanosi šteta državnom, pokrajinskom i  lokalnim budžetima, zbog čega se zalažemo da se uzurpacija svede na najmanju moguću meru, rekao je Branko Lakić, direktor Uprave za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede.
Pojava bespravnog korišćenja poljoprivrednog državnog zemljišta, koliko god se u Ministarstvu poljoprivrede trude da tih površina bude što manje, ipak nije zanemarljiva. Uspostavljen je informaciono-geografski sistem  kojim se na celoj teritoriji Srbije kudikamo lakše mogu pratiti sve zakupljene, ali i neizlicitirane površine. Međutim, čini se da je to ponekad uzaludan trud ako lokalne samouprave ne pokazuju dovoljan stepen kooperativnosti i transparentnost u radu. Najgore od svega je što uzurpatori  zemljišta, kada i budu otkriveni, gotovo nikad ne podležu sankcijama. Štaviše, nudi im se i sudsko poravnanje za  pričinjenu štetu, a  to je već posao za nadležne pravosudne organe i lokalne samouprave. U  zakonu o poljoprivrednom zemljištu, koji je u pripremi, ovom pitanju svakako bi trebalo posvetiti veću pažnju, kako  bi se uzurpacija državnih njiva svela na najmanju moguću meru. 
K. Rajević