* Pripreme za popisivanje broja i strukture poljoprivrednih gazdinstava, koje će se sprovesti od 1. oktobra do 15. decembra naredne godine
Republički zavod za statistiku (RZS) saopštio je da će, u sklopu priprema za popis poljoprivrede 2021. godine, od 12. do 19. juna ove godine biti organizovano probno popisivanje imovinske i zemljišne karte srpskog agrara. Cilj probnog popisa je da se testira nova metodologija rada i tehnologija prikupljanja podataka u poljoprivrednim gazdinstvima, a istovremeno obavi i on-lajn obuka popisivača. Dobijene analize i rezultati će organizatoru popisa, Republičkom zavodu za statistiku, poslužiti da izabere najpogodnija metodološka organizaciona i tehnička rešenja za popis broja i strukture poljoprivrednih gazdinstva, koji će se sprovesti od 1. oktobra do 15. decembra naredne godine.
Kako je objašnjeno u Republičkom zavodu za statistiku, rezultati probnog popisa su u neku ruku uvod i priprema za sveobuhvatni popis poljoprivrede, koji će se u velikoj meri razlikovati od onog organizovanog 2012. godine. Rezultati sveobuhvatnog popisa biće dostavljeni nadležnim državnim organima na analizu, kako bi bile ocenjene i analizirane dosad preduzete mere u agraru. Dobijeni podaci biće istovremeno i ključni orjentir za dalje kreiranje održive agrarne politike i izrade raznih tematskih studija i analiza u procesu pregovaranja pristupanju Evropskoj uniji.
Fokus probnog popisa su poljoprivredna porodična domaćinstva i gazdinstva pravnih lica, kao što su privredna društva, zemljoradničke zadruge i preduzetnici registrovani u Agenciji za privredne registre. Za razliku od popisa 2012. godine, popisivačima su ovog puta data znatno preciznija uputstva za navođenja lokacije gazdinstva, oko koje je bilo dosta sporova u popisu održanom pre osam godina. Po novom uputstvu lokacija gazdinstva se smatra mestom na kome se u najvećem delu odvija celokupna poljoprivredna proizvodnja ili njen glavni deo, i gde se nalaze administrativna zgrada ili objekti za smeštaj poljoprivrednih proizvoda, mašina, stoke, kao i staklenici, plastenici...
Da bi popisivačima u probnom popisu olakšali posao na terenu, RZS je dao precizna uputstva šta se podrazumeva pod porodičnim poljoprivrednim gazdinstvom. To je, kako je objašnjeno, svaka porodična ili druga zajednica koja zajedno stanuje, privređuje i zajednički troši svoje prihode ostvarene od poljoprivrede i ima jednog ili više članova, uključujići i samačka domaćinstva. Nosilac gazdinstva, na čije ime ono funkcioniše, jedan je od članova porodice. On je zakonski i ekonomski odgovoran za rad domaćinstva i osoba koja na sebe preuzima sve rizike rada i poslovanja.
U uputstvu za popisivače precizirano je da se porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima smatraju ona koja obrađuju (koriste) 50 i više ari poljoprivrednog zemljišta, bez obzira na to da li je proizvodnja namenjena ili ne za tržište. U porodična gazdinstva spadaju i ona koja obrađuju (koriste) manje od 50 ari poljoprivrednog zemljišta i obavljaju intenzivnu proizvodnju voća, povrća, cveća, pečuraka... u staklenicima i plastenicima. Porodična gazdinstva koja se bave stočarskom proizvodnjom, da bi bila notirana kao takva, moraju da gaje najmanje dva grla goveda ili jedno grlo goveda i dva grla sitne stoke (svinje, koze, ovce – zajedno), ili pojedinačno pet grla ovaca, odnosno koza. U popis ulaze i domaćinstva koja gaje najmanje 50 jedinki živine, odnosno 20 pčelinjih društava.
Osim podataka o raspoloživom zemljištu koje obrađuju, broju i vrsti stoke koju gaje, mehanizaciji, angažovanju sezonske radne snage, poljoprivredna gazdinstva koja budu odabrana da učestvuju u probnom popisu popisivačima će odgovarati i na druga pitanje predviđena upitnikom. Od punoletnih članova domaćinstva tražiće se odgovori na koji način i kojim sistemom navodnjavaju useve, u kojoj količini koriste mineralno i organsko đubrivo, način odlaganja i držanja stajnjaka... Predviđena su i pitanja vezana za pogodnosti kreditiranja i osiguranja proizvodnje, (ne)izgrađenu infrastrukturu sela, stanje atarskih puteva, pomoć društvene zajednice, ekologiju... U Republičkom zavodu za statistiku tvrde da svi lični i drugi podaci, koji u gazdinstvima budu popisom prikupljeni, imaju isključivo statističku svrhu i podležu posebnoj zaštiti, a svako neovlašćeno korišćenje povlači prekršajnu odgovornost.
Poslanik u Skupštini Srbije prof. Miladin Ševarlić kaže da bi ovim probnim popisom koji je započeo, i sveobuhvatnim u narednoj godini, trebalo da se, konačno, pokaže pravo stanje srpske poljoprivrede, onako kako jeste, a ne da se barata netačnim, nepouzdanim i zastarelim podacima.
– Popis će, po mom mišljenju, iznenaditi mnoge, pogotovo u delu o korišćenju obradivog poljoprivrednog zemljišta i pašnjaka. Oni se koriste kudikamo manje nego što se tvrdi u pojedinim nadležnim državnim organima, a ništa bolja situacija nije ni sa zasadima voća i vinove loze, rekao je Ševarlić.
Probni popis poljoprivrede, kao i sveobuhvatni naredne godine, najvećim delom finansiraju se iz pretpristupnih fondova Evropske unije IPA 2018. Dobijeni rezultati biće od izuzetne važnosti, kako za nadležne državne organe tako i same poljoprivrednike. Država, u prvom redu, očekuje da se formira stvarni, a ne fiktivni statistički registar gazdinstava kao jedinstveni katastar vlasnika poljoprivrednog zemljišta. Za poljoprivrednike, s druge strane, popis je bitan jer će od mera agrarne politike koje se budu donosile umnogome zavisiti subvencionisanje proizvodnje i podrška investicijama kako na republičkom, pokrajinskom, tako i lokalnom nivou.
K. Rajević
ON-LAJN UPITNICI I INSTRUKCIJE POPISIVAČIMA
Za probni popis, koji će se raditi elektronski on-lajn upitnikom, izabrani su, na osnovu konkursa, popisivači koji su pokazali najbolje znanje na probnim testovima. Većina njih je iz poljoprivredne struke i imaju veoma precizna uputstva za rad na terenu i komunikaciju sa članovima poljoprivrednih gazdinstava u koja budu odlazili. Posebna instrukcija odnosi se na neutralnost prilikom postavljanja pitanja, a za pripadnike nacionalnih manjina zbog lakše komunikacije i razumevanja obezbeđen je prevod.