PRODUŽAVA SEZONU PROIZVODNJE I POTROŠNJE

* Poslednjih decenija sve više se širi proizvodnja u zaštićenom prostoru u celini, od semena do ploda. Najviše se na ovaj način gaje paradajz, paprika, krastavac, salata i druge povrtarske vrste


altProizvodnja povrća u našim klimatskim uslovima moguća je na otvorenom polju, u zaštićenom prostoru (tople leje, plastenici, staklenici) ili u njihovoj kombinaciji, što je i najčešće u našoj proizvodnoj praksi.
Povrtarske vrste kao grašak, luk, salata, spanać, mrkva, koje u životnom ciklusu ili u pojedinim fazama rasta i razvića izdržavaju niske temperature, moguće je gajiti na otvorenom polju tokom cele godine. Zbog dužine vegetacije, nedovoljnog broja bezmraznih dana, neprekidnog snabdevanja tržišta svežim povrćem, većina povrtarskih biljaka gaji se jednim delom u zaštićenom prostoru, a drugim na otvorenom polju. U zaštićenom prostoru obavlja se proizvodnja rasada koji se, kada vremenske prilike dozvole, iznosi na otvoreno polje gde se sade na stalno mesto, gde donose plodove.
Često se proizvodnja obavlja na otvorenom polju, a pred pojavu ranih jesenjih mrazeva usev pokriva i nastavlja gajenje do ubiranja u zaštićenom prostoru.
Poslednjih decenija sve više se širi proizvodnja u zaštićenom prostoru u celini, od semena do ploda. Najviše se na ovaj način gaje paradajz, paprika, krastavac, salata i druge povrtarske vrste. Gajenje povrća u zaštićenom prostoru ima za cilj produženje proizvodnje i potrošnje svežeg povrća. Pored toga proizvodnja ranog ili kasnog povrća u zaštićenom prostoru, izvan optimalnih uslova na otvorenom polju ostvaruje i najveće finansijske efekte, to se ova proizvodnja sve više širi.
Za proizvodnju povrća u zaštićenom prostoru koriste se tople leje, plastenici i staklenici. Najviše su u upotrebi tople leje koje služe isključivo za proizvodnju rasada. Plastenici su, u poređenju sa staklenicima, postavljeni na neuporedivo većoj površini. Širenje proizvodnje povrća u plastenicima u svetu i kod nas nastalo je sedamdesetih godina kada se pojavila velika energetska kriza. Danas se u svetu povrće u zaštićenom prostoru gaji na više od 500.000 hektara. U našoj zemlji su zastupljeni svi oblici zaštićenog prostora, a najviše plastenici.
Rast i razviće biljaka zavisi od uticaja više faktora spoljne sredine. Od posebnog značaja su klima i zemljište. Uspešno gajenje pojedinih biljnih vrsta ostvaruje se pogodnom kombinacijom svih faktora spoljne sredine. Neophodno je poznavati ekološke osobenosti svake vrste i sorte povrća. Na toj osnovi planira se vrsta i način gajenja povrća u određenom području...

Kompletan tekst možete pročitati u najnovijem broju lista "Poljoprivrednik".