REZIDBA VOĆAKA

* Voćke se režu u vreme biološkog mirovanja, od opadanja lišća do kretanja pupoljaka


altRezidba voćaka se izvodi u cilju obrazovanja krune voćaka, regulisanja rodnosti i podmlađivanja voćaka. Prema vremenu izvođenja, rezidba može biti letnja i zimska. Ovde će biti reči o zimskoj rezidbi voćaka u rodu.
Zimska rezidba je jedan od najvažnijih poslova u voćnjaku. Voćke se režu u vreme biološkog mirovanja, od opadanja lišća do kretanja pupoljaka. Kasnija rezidba nepovoljno deluje na razvoj voćaka. Izuzetno može biti opravdana kod preterano bujnih i nerodnih voćaka kojima treba smanjiti bujnost. Kod voćnih vrsta koje ranije cvetaju i koje mogu oštetiti pozni prolećni mrazevi, kasnija rezidba, posle procene eventualnih šteta, takođe može biti opravdana.
Osnovni cilj rezidbe je da se na svakoj voćki uspostavi ravnoteža između rodnosti i vegetativnog porasta. Rezidba je presudna za visok i kvalitetan rod i ne sme se raditi napamet. Voćke je bolje ne rezati nego ih rezati pogrešno. Duga rezidba povećava rodnost, a kratka bujnost. Jačina rezidbe zavisi prvenstveno od voćne vrste i starosti voćke. Mlađa stabla su bujnija i manje se orezuju, odnosno voćke koje ne rađaju treba minimalno orezivati. Voćkama na početku rodnosti proređuju se samo letorasti, a ostavljaju sve potencijalne rodne grančice. Bujniji letorasti se režu u osnovi. Neophodno je pridržavati se principa da slabija rezidba ubrzava i povećava rodnost, a oštrija povećava bujnost i usporava rodnost. Horizontalnije letoraste ostavljamo, a vertikalnije sasvim uklanjamo, odnosno letoraste u principu ne prekraćujemo...
Doc. dr Nenad Magazin
Poljoprivredni fakultet, Novi Sad

Kompletan tekst možete pročitati u najnovijem broju lista "Poljoprivrednik".