MOLJAC KROMPIRA

* S obzirom na promene klime koje nezaobilazno prate i naše područje, posebno jug Srbije, potrebno je stalno praćenje pojave i razvoja ove štetočine, kako bi se efektivnom strategijom integralnog suzbijanja omogućilo profitabilno gajenje krompira

Poslednjih godina, na kraju sve toplijih i sušnijih leta, primećuju se oštećenja na krtolama krompira koja nisu posledica prisustva zemljišnih štetočina. Oštećenja se primećuju tek tokom vađenja krompira, ali najčešće ipak u skladištu, gde u povoljnim uslovima štetočina nastavlja da se razvija, praveći sve veće štete, koje mogu biti tako velike da su semenske krtole neupotrebljive, a merkantilne se teško prodaju na pijaci.


altOvakva oštećenja su kod nas zabeležena i ranijih godina ili čak i decenija, ali nisu privlačila veliku pažnju jer su se pojavljivala sporadično, tek u pojedinim sezonama, da bi se kasnije "izgubila", pa opet javila. Poslednjih godina, usled globalnih klimatskih promena, koje nisu zaobišle i naše prostore, pojavljuju se neke nove ili stare, ranije poznate štetočine. Promenjeni uslovi klime, s dugim i toplim periodima, neretko praćeni sušom ili minimalnom količinom padavina, pogoduju pojavi ranije malo zapaženih štetočina. Jedna od njih je i moljac krompira (Phthorimaea operculella).
Moljac krompira je tipična štetočina krompira, ali i paradajza, plavog patlixana i duvana, u tropskim predelima Amerike, Afrike i Azije. Postoje saopštenja o pojavi ove štetočine i u bivšoj Jugoslaviji, uglavnom u južnim i toplijim delovima tadašnje države.

Štetnost

Glavni domaćin moljca krompira je krompir, ali ova štetočina može da oštećuje i paradajz, plavi patlixan, duvan i korove iz familije pomoćnica (Solanaceae), poput Datura stramonium, Solanum nigrum i drugih.
Gusenice se hrane tkivom lista praveći karakteristične mine. U pojedinim slučajevima gusenice iz lista dolaze i u lisnu dršku, pa čak i u stablo. Pri jačem napadu biljke se suše i propadaju.
Ekonomski najznačajnije štete gusenice prave ubušivanjem u krtole koje gube tržišnu vrednost. One se mogu naći i plitko ispod površine krtole, ali i prodreti duboko do unutrašnjosti. Tuneli koje izgrizu ispunjeni su izmetom gusenice i po tome se mogu razlikovati od oštećenja od žičara ili grčica, najčešćih zemljišnih štetočina koje prilikom ishrane ne ostavlju izmet u unutrašnjosti krtola.
Krtole su napadnute najčešće pri kraju vegetacije, kada počinje prirodno izumiranje i sušenje biljaka. Tada su krtole obično bliže površini zemljišta, pa čak i jednim delom vidljive na površini zemljišta. Više su napadnute krtole na parcelama koje su potpuno oslobođene od korova, a manje na zakorovljenim parcelama. Na površinama koje se navodnjavaju ili je pri kraju vegetacije bilo dosta padavina, manji je napad krompirovog moljca.
Pored direktnih šteta koje nanosi, moljac krompira otvara put sekundarnim patogenima, koji izazivaju trulež i dovode do brzog propadanja krtola u skladištima.

Suzbijanje

Treba preduzeti sve raspoložive mere borbe, agrotehničke, mehaničke, biološke i hemijske. Postoji niz agrotehničkih mera koje mogu doprineti suzbijanju ove štetočine ili njegovoj manjoj pojavi...

Kompletan tekst možete pročitati u najnovijem broju lista "Poljoprivrednik".