TRIBINA “BRENDIRANJE POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA”, 14. maj 2019.

U okviru 86. međunarodnog poljoprivrednog sajma, 14. maja 2019. godine, održana je tribina "Brendiranje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda", koja je organizovana s ciljem da se ukaže na važnost unapređenja kvaliteta, izgleda i marketinške promocije ovih proizvoda. Svrha unapređenja je stvaranje  proizvoda koji su prepoznatljivi, takozvanih brendova, koji mogu da ostvare bolju poziciju i cenu na tržištu. Organizatori skupa, koji predstavlja deo projekta "Gastro regioni", bili su Privredna komora Srbije, Novosadski sajam, "Dnevnik-Poljoprivrednik", Zavod za intelektualnu svojinu Srbije i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije.

  UČESNICI TRIBINE

O značaju stvaranja brendova u cilju  boljeg tržišnog pozicioniranja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na skupu je govorila dr Danica Mićanović iz Privredne komore Srbije (PKS). Istakla je da PKS kao nacionalna asocijacija srpske poljoprivrede prepoznaje značaj kvalitetnih proizvoda, jer jedino oni mogu biti konkurentni na tržištu.  Iz tog razloga ova institucija pruža podršku svojim članicama u afirmaciji proizvoda i usluga, zaštiti prava intelektualne svojine i boljem tržišnom pozicioniranju. Važno je, kako je rekla, da proizvodi osim kvaliteta imaju i dobar dizajn i prepoznatljiv izgled kojim se izdvajaju na tržištu, jer je to ono što privlači kupca.

 DR DANICA MIĆANOVIĆ

Jedan od načina da proizvođači promovišu svoje proizvode i predstave ih široj potrošačkoj publici, kako je istakla Marijeta Lazor s Novosadskog sajma, jesu manifestacije i sajmovi. Upravo Novosadski poljoprivredni sajam, kao najznačajnija manifestacija ovog tipa u regionu, ima poseban značaj u promociji malih proizvođača i njihovih proizvoda. Dr Gordana Radović, direktorka "Dnevnik-Poljoprivrednika", govorila je o važnosti medija u promociji dobrih primera iz prakse, što se odnosi i na proizvode s dodatom vrednošću, odnosno brendove.

 DR GORDANA RADOVIĆ

O samom postupku brendiranja govorio je Zoran Dragojević iz Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Istakao je da je pred svim proizvođačima koji žele da stvore proizvod koji je prepoznatljiv na tržištu dug put, ali da se njegovo stvaranje i zaštita kasnije isplate. Ovakvi proizvodi postižu bolju cenu, a konkurencija ne sme neovlašćeno da koristi isto ime i izgled za pakovanje svojih proizvoda. Naveo je da se kod nas poljoprivredno-prehrambeni proizvodi najčešće štite oznakom geografskog porekla. Trenutno postoji  49 ovakvih proizvoda.

 ZORAN DRAGOJEVIĆ

Za davanje odobrenja da bi neki proizvod stekao oznaku kvaliteta zaduženo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. O ovoj temi govorila je Snežana Kumbarić iz resornog ministarstva i istakla da Srbija ima ogroman potencijal upravo kada su u pitanju proizvodi sa zaštićenim geografskim poreklom. Ovi proizvodi mogu da budu pokretač privrednog razvoja nekog kraja, pa Ministarstvo, kako je napomenula, sprovodi aktivnosti čiji je cilj podizanje obima proizvodnje ovih proizvoda, ali i uključivanje što više proizvođača u posao. Posebno je naglasila važnost udruživanja proizvođača, jer to je put da se lakše stvori brend karakterističan za neko podneblje. Snežana Kumbarić je govorila i o oznaci "srpski kvalitet", koju nose proizvodi višeg kvaliteta izrađeni od sirovina koje potiču isključivo s teritorije naše zemlje.

 SNEŽANA KUMBARIĆ

Svima koji žele da od svojih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda naprave brend prepoznatljiv na tržištu najbolji savet mogu da daju oni koji su i sami prošli put do stvaranja prepoznatljivog proizvoda.

Rakiju koja se prodaje kao brend "gegula" predstavio je njen kreator Milan Jovičić, koji je rekao da je ovaj proizvod zaštićen  2009. godine. Proizvodnja rakije koja se prodaje u prepoznatljivom pakovanju je, po njegovim rečima, toliko tehnološki usavršena da su iz nje odstranjene sve neželjene materije koje mogu da pokvare ugođaj uživaocima ovog pića.

Brend futoški sveži i kiseli kupus predstavio je Miroljub Janković iz Udruženja "Futoški kupus". Janković je ispričao  kako je sačuvana sorta i unapređena i proširena proizvodnja kupusa koji danas čitav svet prepoznaje i traži.

Begečka šargarepa je kao brend  imala neobičan razvoj, jer je najpre stekla ime u svetu, pa je tek nakon toga zaštićeno njeno ime. O ovom brendu govorio je Goran Zec, direktor OZZ "Begečki povrtari", koja je i nosilac oznake.

Aleksandra Milić

 UČESNICI TRIBINE