TRIBINA O SEOSKOM TURIZMU U ORGANIZACIJI LISTA "POLJOPRIVREDNIK" I TV EMISIJE "ZNANJE IMANJE" U BANJI VRUJCI, 26. jun 2021.

Prošlo je pet decenija od kako su se prva seoska vrata otvorila da prime turiste u selu Devići, u opštini Ivanjica. Početak seoskog turizma je bio skroman. Danas, to je sve traženiji vid odmora savremenog čoveka. Sve više turista mir pronalazi na selu, u netaknutoj prirodi i zdravom životu. Seoski turizam prepoznala je i naša država, kao stub razvoja ruralnih sredina, jer predstavlja dobar način za lokalno stanovništvo da plasira svoje proizvode, a i da mladi ostanu na selu. U želji da se pospeši razvoj seoskog turizma u ruralnim sredinama, ali i da se predstave potencijali Srbije, održan je Sajam seoskog turizma u Banji Vrujci pod sloganom "Selo je naš zavičaj", 26. juna. Potvrđujući tako još jednom da Srbija ima čime da se ponosi i da ima šta da ponudi.

 

 

Pokrovitelji Sajma bili su Opština Mionica i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Sektor za ruralni razvoj. Sajam su medijski podržali list "Poljoprivrednik" i TV emisija "Znanje imanje". Doprinos daljem razvoju seoskog turizma bila je i tribina koja je održana u okviru sajamske manifestacije. Organizatori su bili list "Poljoprivrednik" i TV emisija "Znanje imanje", a moderatorka tribine je bila dr Gordana Radović, direktorka "Dnevnik-Poljoprivrednik" AD, preduzeća koje je izdavač lista "Poljoprivrednik".

 

 

U razgovor se prvi uključio Aleksandar Bogićević, pomoćnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, zadužen za ruralni razvoj. Prisutne je upoznao sa mogućnostima finansiranja, samim tim i razvoja seoskog turizma kod nas. Podsetio je da, od prošle godine, za sredstva IPARD programa u okviru Mere 7 mogu da konkurišu i lica koja se bave ruralnim turizmom. Sredstva su mogla da se koriste za investicije u izgradnji, dogradnji ili adaptaciji turističkih objekata, kao i za nabavku opreme za obavljanje ugostiteljske ili turističke delatnosti. Minimalan iznos podsticaja bio je 5.000 evra, a maksimalan 300.000 evra. Za ove mere apliciralo je 309 korisnika.

 

 

- U narednih mesec dana raspisaće se konkurs za ovu godinu i biće otvoren tri meseca. Ovog puta, sredstva iz IPARD fonda uplaćivaće se avansno. Izmenom Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju, očekuje se da će broj aplikacija biti daleko veći. Naime, budući korisnici imaju mogućnost da sredstva dobiju unapred, a to su i bile sugestije poljoprivrednika s terena, istakao je Aleksandar Bogićević.

 

Zakonske novine

 

Tribina je bila mesto da se učesnici upoznaju i sa izmenama Zakona o turizmu, koje u značajnoj meri olakšavaju i unapređuju naš seoski turizam.Mr Jasna Simović, šef Odseka za razvoj turističkih proizvoda u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija, istakla je da, nakon donošenja novog zakona pre dve godine, prvi put u našoj zakonskoj regulativi Zakon o turizmu odvojen od Zakona o ugostiteljstvu. Ovim novim zakonom stalo se na put radu na crno. Zakon je iznedrio i jedan nov projekat. Naime, uspostavljen je informacioni sistem, odnosno elektronsko vođenje knjige gostiju pod nazivom "e-Turista", koji je počeo sa radom 1. oktobra prošle godine, a rezultati se uveliko primećuju.

 

 

- Suština je da se svi ugostiteljski objekti za smeštaj u seoskim sredinama prijavljuju, odnosno registruju, kategorišu. I ranije je lokalna samouprava kategorisala objekte, ali oni sad moraju da se registruju u centralnom informacionom sistemu "e-Turista", a objekti koji se kategorišu dužni su da evidentiraju svoj turistički promet. Dobra strana ovakvog načina evidencije je što će Republički zavod za statistiku moći da koristi ove podatke, a to će omogućiti realniji uvid u to koliko je učešće turizma u bruto društvenom proizvodu, naglasila je mr Jasna Simović.

U skladu sa novim zakonom, svaka jedinica lokalne samouprave može samostalno, ili sa nekom susednom lokalnom samoupravom, da napravi program razvoja turizma, koji se dostavlja Ministarstvu na mišljenje i usvajanje. Programi su važni zbog daljeg plana razvoja lokalne samouprave, a ko ih ne uradi, ne može da konkuriše za sredstva, odnosno za podsticaje za razvoj turizma.

Mr Jasna Simović je ukazala na još dve promene koje su proistekle iz Zakona. Novine su da objekti domaće radinosti paušalno plaćaju porez na prihod i da domaći subjekti ruralnog turizma ne moraju da rade preko posrednika, bilo da je smeštaj ili ishrana u pitanju. Posrednik je potreban jedino ako su korisnici usluga ishrane pravna lica, odnosno preduzeća.

 

 

Razvoju seoskog turizma u Srbiji doprinosi i Privredna komora Srbije preko Grupacije za ruralni turizam Udruženja za turizam. Biljana Katić, predsednica Grupacije, ukazala je na značaj ovog tela u rešavanju aktuelnih problema u funkcionisanju domaćeg ruralnog turizma. Zasluga ove grupacije su navedene izmene zakonske regulative, koje su omogućile da seoska turistička domaćinstva mogu samostalno da izdaju račune, što umnogome olakšava njihovo poslovanje.

 

Programi podrške

 

Poznato je da je godišnji prosek domaćinstava koja se bave seoskim turizmom kod nas, u proteklih nekoliko godina, 800. Prošle godine, taj broj je povećan na 1.200, usled velike potražnje domaćih turista, koji zbog pandemije virusa korona nisu putovali u inostranstvo. Međutim, generalno, Srbija ima velike potencijale za razvoj seoskog turizma, koji značajno može da ubrza razvoj naše ruralne ekonomije.

 

Mr Milan Jarić, pomoćnik pokrajinskog sekretara u Sekretarijatu za privredu i turizam Vlade AP Vojvodine, predstavio je vojvođanski podsticajni program za razvoj seoskog turizma. Tom prilikom je istakao da je Sekretarijat u saradnji s Razvojnim fondom APV, kreirao dve povoljne kreditne linije kojima se podstiče razvoj seoskog turizma. Takođe, posle nekoliko godina pauze, ponovo je pokrenut projekat "Najbolje iz Vojvodine". Ideja ovog projekta je da pokaže da Vojvodina ima proizvođače i pružaoce usluga koji rade autentično, kvalitetno, sa vojvođanskim sirovinama. Na konkursu, koji je otvoren 5. juna, mogu da konkurišu i seoska turistička domaćinstva. Želja je da se istakne multikulturalnost Vojvodine i njena autentičnost, koja se najbolje manifestuje u selima, odnosno u seoskim domaćinstvima.

Promocija našeg seoskog turizma je veoma važna. Pavle Đukić, savetnik u TO Srbije, podsetio je da će sa slabljenjem virusa kovid-19, otvaranjem granica, turisti tražiti nove destinacije, a na našoj turističkoj organizaciji je da ih podseti koliko je lepa i interesantna Srbija. Osim ove kampanje, organizacija je radila i na promovisanju higijenskih mera u ugostiteljskim objektima, kojima se gostima garantuje bezbedan boravak.

 

 

- Ove godine, sajmovi nisu bili značajni za promociju. Daleko značajnija je bila konstantna komunikacija sa lokalnim turističkim organizacijama na praćenju razvoja seoskih turističkih domaćinstava, istakao je Đukić. - Pozitivno je da su neke lokalne samouprave prepoznale značaj razvoja seoskih turističkih domaćinstava i da su pokrenule sopstvene programe za podsticaj i razvoj seoskog turizma.

Nacionalno udruženje "Seoski turizam Srbije" na svom portalu je proteklih godina imalo najpotpuniju bazu podataka subjekata ruralnog turizma u našoj zemlji. Vladimir Ivanović, predsednik Udruženja i direktor TO "Ljig", podsetio je da je pre dve decenije u bazi podataka bilo 20 domaćinstava, a danas ih je 1.440.

 

 

- To samo potvrđuje da se, kad je reč o ruralnom turizmu, ubrajamo u odgovorne turističke destinacije. Imamo kvalitetne objekte za smeštaj turista na atraktivnim lokacijama, a zadovoljan turista je naša najbolja preporuka, istakao je Ivanović.

Mnoge opštine pokušavaju da iskoriste prirodne prednosti koje imaju. Među njima je i Opština Ljig, koja, iako je teritorijalno mala i sa skromnim budžetom, ipak ide ukorak s vremenom i priprema završetak plana razvoja turizma. Inače, u Ljigu ima 20 seoskih turističkih domaćinstava, a do pretprošle godine bilo ih je svega 10.

I susedna Opština Mionica je prepoznala značaj seoskog turizma. Predsednik Opštine Boban Janković je, otvarajući Sajam, istakao da je za ovu godinu predviđen agrarni budžet u iznosu od 15.000.000 dinara, kao podrška poljoprivrednim proizvođačima da budu još bolji domaćini.

 

Seoska turistička domaćinstva

 

Bojana Glišić, direktorka TO "Mionica", istakla je da, iako seoski turizam na ovom području ima veliki potencijal, nažalost, samo su tri seoska domaćinstva registrovana za bavljenje turizmom. Poznato je da je Banja Vrujci turističko mesto u kom se nalazi 98 odsto smeštajnih kapaciteta, tako da je među poljoprivrednicima zastupljeno mišljenje da je turizam samo Banja.

 

 

- Turistička organizacija treba to da promeni i da pokaže da su poljoprivredna gazdinstva mesta gde turizam može da se razvija. Savremeni gost ne želi samo da obilazi turističke lokalitete, već i da bude deo porodice, tradicije, da se uključi u sve aktivnosti seoskog domaćinstva u kojem provodi svoj odmor, mišljenja je Bojana Glišić.

Da je to tako, potvrđuje i Bojanina porodica, koja se bavi seoskim turizmom od 2008. Reč je o registrovanom seoskom turističkom domaćinstvu "Tomašević", u selu Struganik. Kako sama kaže, u proteklom periodu kod njih je bilo i uspona i padova. Godine su prolazile, gosti su bili zadovoljni pruženom uslugom i rado su se vraćali.

- Bez turističkih sadržaja, nema ni dobre ponude. Za turiste primamljivi su hrana, istorijski lokaliteti, manastiri, mesta duhovne kulture, ali i rekreativne aktivnosti. Svako seosko domaćinstvo je specifično na svoj način i zato treba da se otvore da bi ponuda bila što raznovrsnija, poručuje Bojana Glišić.

                Lep primer salašarskog turizma je "Dida Hornjakov salaš" u blizini Sombora, gde se od 2008. neguje ovaj oblik ruralnog turizma, autentičan za Vojvodinu. Kako ističe Marko Mijić, domaćin, na ovom salašu dobrodošli su svi koji žele da osete čari somborskih salaša. I danas salaš služi osnovnoj nameni. Prvenstveno je poljoprivredno gazdinstvo, a na poljoprivredu, kao bazu, nadograđuje se turizam.

 

U rad salaša uključena je cela porodica, a najlepše je što su se sinovi, posle završenog fakulteta, vratili na salaš. Marko Mijić nastavlja put kojim je krenula njegova mama, Aranka Hornjak Mijić. Iako mlad, stekao je značajno iskustvo i vidi velike mogućnosti salašarskog turizma.

Lep primer porodičnog poljoprivrednog gazdinstva koje se bavi organskom poljoprivredom, a planira i bavljenje seoskim turizmom, jeste gazdinstvo porodice Kuzmanović iz Čeneja, nadomak Novog Sada. Sanja Kuzmanović predstavila je ovo domaćinstvo koje proizvodi organsko povrće na dva hektara. Ove godine podigli su i manji voćni zasad, a imaju i plastenike na 3.200 kvadratnih metara. Tu je i salaš, koji se prostire na jednom hektaru i veliko dvorište sa brojnim životinjama. Stoga smatraju da bi ovo prostranstvo, čist vazduh i domaća hrana bili privlačni turistima. Porodica Kuzmanović je mišljenja da bi turizmom upotpunili ponudu, a možda bi i podstakli okolne salaše da se otvore za turiste.

 

 

Moderatorka tribine, dr Gordana Radović, istakla je da se trenutno, prema njenim saznanjima, nijedno seosko turističko domaćinstvo ne bavi paralelno turizmom i organskom poljoprivredom.

- Verovatno je to zbog činjenice da i organska poljoprivreda i seoski turizam zahtevaju mnogo "živog rada“, a njegovi nosioci su žene, kojih je, nažalost, nedovoljno u našim selima. Prednost seoskog turizma ogleda se i u mogućnosti da se organski proizvodi prodaju na "pijaci u sopstvenom dvorištu", rekla je Gordana Radović.

U radu tribine učestvovao je i Čedomir Keco, agrarni analitičar koji je poslednjih godina uložio veliki napor u cilju razvoja stočarske proizvodnje. Koliko je zdrava hrana važna govori i podatak da će se idućeg meseca na planini Maljen, u Kolubarskom okrugu, otvoriti reprodukcioni centar rase goveda hereford, u organskoj proizvodnji kapaciteta 250 grla.

 

 

Mnoštvo tema o kojima se govorilo na ovoj tribini samo je potvrdilo multidisciplinarnost i važnost seoskog turizma. S pravom možemo reći da je promocija naših seoskih turističkih domaćinstava sve bolja, hrana je kvalitetna i tradicionalna, objekti za smeštaj komforni i autentični, a ponuda turističkih sadržaja sve raznovrsnija, tako da postajemo sve atraktivnija destinacija u oblasti ovog vida turizma.

Mediji organizatori tribine

 

Tribinu o seoskom turizmu "Selo je naš zavičaj“ zajednički su organizovala dva ugledna, tradicionalna medija posvećena razvoju poljoprivrede i naših sela. To su: list "Poljoprivrednik", koji ove godine obeležava 65 godina kontinuiranog izlaženja i TV emisija "Znanje imanje", koja se emituje na RTS 1, a iduće godine obeležava pola veka postojanja.

 

 

Dr Gordana Radović, direktorka "Dnevnik-Poljoprivrednik" AD, preduzeća koje je izdavač lista "Poljoprivrednik" i Jasmina Nikitović Stojičić, glavna i odgovorna urednica TV emisije "Znanje imanje", istakle su da je ova tribina jedna u nizu događaja koje ova dva ugledna agrarna medija planiraju da organizuju u budućnosti.           

 

 

   Tekst: Tamara Gnip

Fotografija. Goran Mulić