I pored ambicioznih i realnih planova oko jesenje setve, svi su izgledi da do toga neće doći. Prema procenjenim rezultatima stručnih i savetodavnih službi Srbije (PSSS) i Instituta za primenu nauke (IPN), zasejano je oko 600.000 ha pšenicom i oko 80.000 ha ozimim ječmom. Teško je poverovati da će se ozbiljnija setva nastaviti i u zadnjoj dekadi novembra imajući u vidu osetno zahlađenje i ozbiljnije količine padavina. Setvu će nastaviti samo oni proizvođači koji nemaju alternativno rešenje, zbog zakorovljenosti svojih njiva ili zbog nužnosti poštovanja plodosmene.

 Bilo bi nestručno preporučivati setvu izvan svih razumnih rokova, kada smo svi svesni značajnijeg pada prinosa zasnivanjem proizvodnje krajem novembra. Čak i kada bi zima bila toplija, nemoguće je nadoknaditi gubitak značajnog dela jesenje vegetacije. Tokom jesenjeg dela vegetacije usevi se ukorenjavaju, začinju vegetativne delove u čvoru bokorenja, pripremaju se za zimsko mirovanje i razvijaju otpornost prema niskim prinosima. Međutim, neće biti prvi put da se u Srbiji pšenica seje i početkom decembra.

 Ove jeseni nije bilo potrebno toliko prekoračiti optimalne rokove setve. Strah od napada štetnih insekata je bio precenjen. Prognozno-izveštajna služba (PIS) radi svoj posao stručno, kvalitetno i odgovorno. Jedino njihove preporuke treba da budu merodavne za  proizvođače, a mere koje predlože zvanično validne.

Svedoci smo ove jeseni da svoje komentare, mišljenja i zaključke iznose i sami proizvođači u nacionalnim medijima, koji komentarišu napade cikada, lisnih vaši, pojavu pepelnice, septorije. Takve vesti i dezinformacije se šire velikom brzinom i zaobilaznim putem dolaze do stručnih lica. Tako se kao pravilo iznose i "lična iskustva" sa upotrebom mineralnih i organskih đubriva istovremeno sa setvom, primenom fungicida za zaštitu "semena sa tavana", setvom u decembru. Zaključak je da je ranije zasejana pšenica više napadnuta, te da ne treba sejati u prvoj polovini oktobra.   

Nedeklarisano seme nosi rizik

 

Mišljenje autora ovog teksta je da je stvarnost drugačija. Veliki broj proizvođača, ali i deo stručnjaka, kao da zaboravlja da su zemljišta zapuštena, zakorovljena, ne poštuje se plodosmena, ne koristi se ljuštenje i zaštitna obrada zemljišta radi čuvanja vlage i uništavanja samoniklih biljaka, koji su rasadnici patogenih organizama, virusa i štetnih insekata. Insekti, cikade i lisne vaši se inficiraju virusima upravo na tim zapuštenim parcelama, a sa njih i prouzrokovači bolesti prelaze na gajene useve. I ovih dana se mogu videti brojne parcele, u celoj Srbiji, koje nisu obrađene posle žetve strnina, obrasle samoniklim "žutozelenim" biljkama ili korovom. Proizvođači možda zaboravljaju da se mnoge bolesti prenose semenom i da seme nije dovoljno dezinfikovano ako se različiti fungicidi nanose na njega, na neki primitivniji način, izvan doradnih centara i bez laboratorijskih kontrola. Iako Zakon o semenu izričito zabranjuje promet fungicida za zaštitu semena, u malim pakovanjima, u skoro svim poljoprivrednim apotekama, oni se mogu kupiti. Nažalost, ove jeseni je gotovo 60% površina zasejano nedeklarisanim semenom, čije je zdravstveno stanje upitno. Na omotaču svakog zrna se nalaze mikroorganizmi, pa i oni veoma opasni za gajeni usev. Kada takvo seme bude zasejano kasno i kada klija i niče dugo, u nepovoljnim uslovima, podložnije je štetnim uticajima biotičkih ili abiotičkih činilaca. Ne sme se smetnuti sa uma da je i samo zemljište puno nerazgrađenih žetvenih ostataka, zajedno sa pratećim patogenim.

Neki proizvođači su već obavili jedan fungicidni tretman, što nije praksa u našim uslovima, kada su čuli poluinformacije o prisustvu nekih bolesti na listovima mlade pšenice.

Naravno, nisu krivi samo proizvođači. Pošto se ovakvom "agrotehnologijom" ugrožava i zdravlje ljudi i životinja (mikotoksini u pšenici i kukuruzu), rešavanje problema mora postati briga celog društva, a naročito nadležnih organa.

 

Stanje useva

 

Kao svake godine, u ovom trenutku ozima strna žita se nalaze u vrlo različitim fazama, od početka bokorenja da klijanja i nicanja. Na sadašnje stanje najviše utiču vreme setve, odnosno vreme nicanja useva. Zbog manje povoljnih uslova (nekvalitetna predsetvena priprema, plitka i nekvalitetna setva), usevi zasejani u drugoj polovini oktobra nicali su neravnomerno, tako da na jednoj parceli mogu da se uoče biljke u svim fazama porasta. Usev se posle kiša naizgled popunio, ali razlike u porastu i razviću će ostati do kraja vegetacije. Biljke neće moći u potpunosti da razviju potencijal za prinos, prvenstveno zbog neujednačenog porasta korenovog sistema. Tako će se razviti konkurencija između biljaka unutar istog sklopa, a to je jedan od uzroka varijabilnosti i smanjenja prinosa. Faza porasta je u direktnoj korelaciji sa otpornošću prema niskim temperaturama i prezimljavanju uopšteno gledajući.

Opšta ocena stanja useva bi mogla biti jedva zadovoljavajuća. Mora se, međutim, odati priznanje onim proizvođačima koji su uspeli da primene kompletnu tehnologiju gajenja. Takvih je malo, procenjuje se oko  30%. Oni će, kao i svake godine, biti reper za uspešnost proizvodnje pšenice 2022/2023.

 

Prof. dr Miroslav Malešević

 BSP-Srbobran,

Prof. dr Radivoje Jevtić

Dr Vladimir Aćin

Dr Milan Mirosavljević

 Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad

 

Foto: G. Mulić