Prihranjivanje useva je izuzetno važna aktivnost za proizvođače, koja mora da bude izvedena blagovremeno, precizno i sa odgovarajućim  oblikom N-hraniva. U toku je uzorkovanje zemljišta na sadržaj nitratnog N.Poljoprivredna stručna služba  "Subotica" počela je11. januaras uzorkovanjem zemljišta i utvrđivanjem sadržaja lakopristupačnog azota u nitratnom obliku na parcelama podozimim usevima.Do 29. januara analizirani su uzorci sa 990 ha pod ozimom pšenicom, 184 ha zasejanih ozimim ječmom isa430 ha pod uljanom repicom, što čini oko 5,6 odsto zasejanih površina.Dobijeni rezultati predstavljeni su  grafički.

Analiza parcela pod pšenicom

 Prosečne količine aktivne materije azota, fosfora i kalijuma upotrebljene zaosnovnu obradu na uzorkovanimpšeničnim parcelama, prikazane su na sledećem grafikonu.

Na osnovu dobijenihpodataka može se reći da je osnovno đubrenje izvršeno u skladu sa preporukama, ana osnovu osnovnih agrohemijskih analiza i da postoji dobra osnova za ostvarenje visokih prinosa.

Sadržaj čistog azota u obliku nitrata po slojevima zemljišta u kg/ha u istom periodu ove i prošle godineprikazan je na narednom grafikonu.

Merenjemsadržaja lakopristupačnog azota u zemljištu uočava seda je on veći nego prethodne godine, i kod pšenice  iznosi 167 kg/ha, u odnosu na isti period 2020.  kada je iznosio 125 kg/ha. Slično je i naparcelamazasejanimječmom i uljanom repicom. Ovako visok sadržaj azota može da se objasni time štoje prošlo leto bilo kišovitije od leta 2019. godine, i da su postojali povoljni uslovi za mineralizaciju organske materije, a prinosi ozimih useva u protekloj godini su bili nešto niži, tako da je bilo i manje iznošenje hraniva.

Takođe, treba istaći da je najveći sadržaj azota u sloju od 30 cm do 60 cm, tako da,i u slučaju nešto obilnijih padavina ovog proleća,netreba očekivati da će biti ispran van domašaja korena ozimih useva. Ispitivanja sadržaja vlage u zemljištu pokazuju da je višinego prošle godine. Ohrabrujući podatak za proizvođačesvakako je što kod pšenice u sloju od 30 cmdo 90 cm po kvadratnom metruvodeima oko 11,7 litara više.

Grafikon iznad prikazuje sadržaj lakopristupačnog nitratnog azota na parcelama zasejanim pšenicom po slojevima zemljišta,kao i preporučene količine azota za prihranu.

Iz grafikona se vidi:tamo gde je predusev uljana repica,vrlo je visok sadržaj azota u svim slojevima zemljišta i na 50%tihparcela nije potrebna  prihrana. Ocena je da na 44% površina zasejanih pšenicom nije potrebno raditi prihranu. Na oko 23%  površina gde količina preporučenog azota za prihranu prelazi 60 kg/ha trebaprihranu obavitiu dva navrata. Tamo gde je sadržaj azota vrlo mali u dubljim slojevima zemljišta,  na oko 4% površina trebalo bi upotrebiti preko 100 kg azota u prihrani.

Postavljasepitanje da li na tim površinamatreba projektovati planirani prinos na 8,5 t/ha do 9 t/ha, i dati preko 100 kg/ha azota u prihrani, s obzirom na to da će se u našim klimatskim uslovima azot dat prihranom najvećim delom zadržati u površinskom sloju. U slučaju sušnijeg proleća,velika količina primenjenog azota mogla bi imati negativan efekat na visinu prinosa. Zatobina ovim površinama bilo celishodnije planirati nešto niži prinos, i ipak upotrebiti nešto skromnije količine čistog azota za prihranu. Treba imati na umu daseu slučaju povoljnijih uslova,i ako se ukaže potreba, azot može dodatiifolijarno.

Rezultati s parcela pod ječmom i uljanom repicom

Preporučene količine azota za prihranukao i sadržaj lakopristupačnog nitratnog azota na parcelama zasejanim ječmom po slojevima zemljištaprikazani su na sledećem grafikonu.

Količine čistog azota za prihranu ječma kreću se u rasponu od 0 kg/ha do 89 kg/ha, prosečno 25 kg. Sa grafikona se vidi da uljana repica nije baš pogodan predusev za ozimi ječam, a naročito pivski ječam,jer iza nje u zemljištu ostaju količine azota koje daleko prevazilaze njegove potrebe. To može stvoriti velike probleme u proizvodnji usled poleganja u uslovima prekomerne vlažnosti, jačeg napada bolesti ili sagorevanja useva u uslovima suše i visokih temperatura.

Sadržaj lakopristupačnog nitratnog azota na parcelama zasejanim uljanom repicom po slojevima zemljišta,kao i preporučene količine azota za prihranu, prikazan je na grafikonu dole.

Posmatrajući  grafikon,može se uočiti  da na 50 odsto površina ne treba obavljatiprihranu. Preporučene količine azota za prihranu kreću se u rasponu od 0 kg/ha do 115 kg/ha, a prosečno 23 kg/ha. S obzirom na to da je dominantan predusev uljanoj repici pšenica, a zastupljena je i monokultura, te  posmatrajući parcele sa ova dva preduseva, na grafikonu se može uočiti visok sadržaj azota u slojevima od 30 cm do 90 cm, koji često prevazilazi i 200 kg/ha. To ukazuje na prekomerno đubrenje ove dve kulture azotnim đubrivima, što je isključivo posledica đubrenja napamet. Tojeposledica neznanja.Proizvođači često nisu ni svesni da je upravo prekomerna upotreba azotnih đubriva glavni krivac za niske prinose, visoke troškove proizvodnje, a gubitke azota ispiranjem u podzemne vode ne treba ni naglašavati.

Prikazani podaci se odnose na subotički regioni predstavljaju značajan indikator o stanju mineralnog azota u zemljištu pred setvu jarih useva, tako da treba biti obazriv prilikom predsetvenog đubrenja.

 

                                                                                   Dipl.inž. Damir Varga

                                                                                                PSS "Subotica"