Donošenjem novog Zakona o zadrugama 2016. godine, članom 11, omogućeno je i formiranje socijalnih zadruga. Prema ovom Zakonu socijalne zadruge mogu da obavljaju različite delatnosti radi ostvarenja socijalne, ekonomske i radne uključenosti ugroženih društvenih grupa, pre svega, u ruralnim područjima.. Takođe, njihov zadatak je i zadovoljenje drugih srodnih potreba pripadnika navedenih grupa  ili zadovoljenja opštih interesa unutar lokalne zajednice. Zakonom je predviđena i obaveza socijalnih zadruga  da najmanje polovinu ostvarene dobiti, odnosno viška prihoda nad rashodima, koje ostvaruju obavljanjem delatnosti, ulažu u unapređenje i ostvarivanje postavljenih socijalnih ciljeva. Poznato je da je socijalno zadrugarstvo u pojedinim evropskim zemljama je u punom zamahu, dok u Srbiji postoji tek sedam socijalnih zadruga Razloga za to je više, a jedan od osnovnih je nedovoljno definisan pravni okvir, nedovoljno poznat princip socijalnog uduživanja, kao i mogućnosti koje on donosi.

U Beogradu je juče održana konferencija "Ja sam za socijalno zadrugarstvo" koja je okupila predstavnike mionistarstava, vladinih i nevladinih organizacija, fondacija, medija s ciljem zajedničke saradnje na razvoju i popularizaciji socijalnog zadrugarstva u Srbiji. Istovremeno predstavljeni su rezultatiistraživanja  "Analiza efekata četvorogodišnje primene čl 11 Zakona o zadrugama na socijalno preduzetništvo u Srbiji“ koje je u okviru  projekta “Transformacijski potencijal i efekti četvorogodišnje primene čl.11 Zakona o zadrugama na razvoj socijalnog preduzetništva u Srbiji”,uradilo Udruženje za lokalni razvoj Kamenica. Projekat se realizuje u pomoć Beogradske otvorene škole - BOŠ i Američke agencije za međunarodni razvoj - USAID.

- U Srbiji trenutno posluje mali broj socijalnih zadruga, jer ambijent za njihov rad nije povoljan zbog nedostatka strateške podrške. Poređenja radi u Italiji ih ima oko 13.000. Važno je naglasiti da velik broj građana Srbije živi u ruralnim sredinama koje se svakodnevno prazne, a tamo se jako oseti odlazak svakog mladog čoveka.Formiranje socjalnih zadruga može da doprinese održivom razvoju ruralnih sredina i zato je važno njihovo osnivanje. Očekujem da će ih u narednih godinu-dve biti barem 50,je Dejan Mitić iz Udruženja za lokalni razvoj Kamenica gde radi  i prva prva poljoprivredna socijalna zadruga.

Učesnici konferencije složili su se da socijalne zadruge zbog principa svog poslovanja treba da imaju zakonske i poreske olakšice. Takođe i veću prepoznatljivost i povoljniji tretman vladinih i nevladinih organizacija prilikom dodeljivanja podsticaja. Velika podrška očekuje se i od novoformiranog Ministarstva za brigu o selu.

Ceneći važnost multisektorske saradnje na osnaživanju socijalnog zadrugarstva u Srbiji na kraju konferencije potpisan je „Memorandum za razvoj socijalnog zadrugarstva“. Potpisnici memoranduma su Udruženje za lokalni razvoj Kamenica, Zadružni savez Srbije, “Dnevnik –Poljoprivrednik” AD, Opšti zadružni savez za poljoprivredu i ruralni razvoj, Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, SMART kolektiv, Eneca, Koalicija za razvoj solidarne ekonomije, Ana i Vlade Divac fondacija, Katalist fondacija, Protecta, Udruženje novinara za poljoprivredu Agropress i Agro Jug Media.

Opširniji tekst o ovoj temi donosimo u narednom broju lista Poljoprivrednik.

A.M.