EU je danas objavila Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan. Bolje povezivanje ekonomija zapadnog Balkana - unutar regiona i sa EU - je prioritet postavljen u ovom dokumentu. EU će težiti približavanju regiona jedinstvenom tržištu EU. Zapadni Balkan bi trebalo da razvije zajedničko regionalno tržište, kao odskočnu dasku za bližu integraciju regiona sa jedinstvenim tržištem EU, već pre nego što pristupe Uniji. Prema studiji Svetske banke, takva pojačana tržišna integracija zapadnog Balkana mogla bi regionu doneti dodatnih 6,7% BDP-a.

Cilj Ekonomskog i investicionog plana je da podstakne dugoročni oporavak Zapadnog Balkana (dodatno ugroženom posledicama pandemije COVID 19) - potpomognut zelenom i digitalnom tranzicijom - koji vodi održivom ekonomskom rastu, sprovođenju reformi potrebnih za napredak na putu EU i približavanju zapadnog Balkana EU jedinstvenom tržištu EU. Cilj mu je da oslobodi neiskorišćeni ekonomski potencijal regiona i značajan prostor za povećanu ekonomsku saradnju i trgovinu unutar regiona Zapadnog Balkana.

Zapadni Balkan treba da igra ključnu ulogu u globalnim lancima vrednosti snabdevanja EU, i ta uloga bi mogla biti dodatno ojačana ispunjenjem ciljeva postavljenih u ovom dokumentu. Dugoročno, ovo će takođe doprineti strateškoj autonomiji EU.

Dokument utvrdjuje investiocioni paket za region Zapadnog Balkana, na temeljima IPA III. Takodje, predloženi finansijski okvir podložan je usvanju sledećeg Višegodišnjeg finansijskog plana EU (MFF), gde Komisija predlaže mobilizaciju 9 milijardi evra sredstava iz IPA III za podršku ekonomskoj konvergenciji sa EU pre svega kroz investicije i podršku konkurentnosti i inkluzivnom rastu, održivoj povezanosti i zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Pored toga, investicioni kapacitet regiona trebalo bi pojačati mobilizacijom nove garantne šeme za zapadni Balkan, sa ambicijom da potencijalno prikupi investicije do 20 milijardi evra u narednoj deceniji.

Investicioni paket biće ključni pokretač za omogućavanje povećanog javnog i privatnog ulaganja u regionu od strane Evropske investicione banke (EIB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i drugih međunarodnih finansijskih institucija (IFI), razvojnih finansijskih institucija Zemlje članice EU (DFI), vlade zapadnog Balkana i privatnih investitora, uključujući direktna strana ulaganja.

Zemlje regiona takođe treba da nastave da koriste programe EU kao što su Horizon Europe, COSME i EIC za podršku inovacijama i ekonomskom razvoju u periodu 2021-2027.

Investiciono ekonomski paket je poslužio i kao poziv EU vladama zapadnog Balkana da razviju ambicioznu i inkluzivnu mapu puta za izgradnju zajedničkog regionalnog tržišta. Ova mapa treba da se koncentriše na identifikovanje ključnih rezultata oko četiri slobode EU (roba, usluge, kapital i ljudi) i da identifikuje buduće ekonomske sektore od zajedničkog interesa za koje region može predstaviti atraktivan predlog vrednosti na globalnom tržištu. EU treba da podstakne region da razvije pravilno delujući inkluzivni okvir koji omogućava tako produbljenu regionalnu ekonomsku integraciju.

Izgradnja zajedničkog regionalnog tržišta treba da posluži kao odskočna daska za bližu integraciju regiona sa EU.

Za sve partnere sa Zapadnog Balkana, EU je prvi trgovinski partner koji čini preko 69,4% ukupne trgovine regiona u 2019. godini. Što se tiče stranih direktnih investicija (FDI), kompanije EU su vodeći investitori u regionu, što čini približno 65,5% ukupnih SDI u regionu u 2018. godini.

U cilju razmatranja mogućnosti povećanja trgovinu između EU i regiona, posebna pažnja biće posvećena analizi i rešavanju necarinskih barijera i uklanjanju tehničkih barijera u trgovini, istovremeno obezbeđujući jednake uslove za sve aktere na tržištu.

A.M.

Foto: Pixabay