Pčele su sposobne za apstraktno razmišljanje - umeju da računaju i da prepoznaju lica, zaključak je istraživanja koje je sprovela francuska naučnica Oror Avarges-Veber s Univerziteta nauke u Tuluzu, javlja Tanjug.
Iako im mozak nije veći od glave špenadle, pčele imaju odličan vid i izuzetno pamćenje, navela je mlada naučnica koja je za svoj rad o ovim insektima dobila L'Oreal-Unesko nagradu, koju godišnje dobija pet najuspešnijih naučnica u svetu.
Avarges-Veber je uspela da dokaže da se pčele ne rukovode isključivo instinktom. Testovi, sprovedeni u prirodi, pokazali su da pčele prilagođavaju svoje ponašanje u zavisnosti od okruženja i prethodnih iskustava.
Dosad se smatralo da je sposobnost povezivanja raznih elemenata svojstvena isključivo ljudima i nekim majmunima.
Francuska naučnica će sada pokušati da shvati kako pčele uspevaju da obave kompleksne radnje sa samo milion neurona (poređenja radi, ljudi imaju 100 milijardi neurona). Ona namerava da dalje istražuje u nekoliko smerova, u nastojanju da otkrije da li mozak pčele ima efikasniju metodu tretiranja informacija od ljudskog mozga i da li je moguće da se jedan isti neuron koristi za obavljanje različitih funkcija. Istraživanje Avarges-Veber o kongnitivnom funkcionisanju pčela moglo bi da pomogne i u boljem razumevanju rada ljudskog mozga, kao i da utiče na razvoj veštačke inteligencije.
Toksični molekuli pesticida ne ubijaju direktno pčele, ali negativno utiču na njihov nervni sistem. Njihovo pamćenje slabi, one se gube u prostoru i prestaju da razlikuju mirise objasnila je francuska naučnica.
Prve studije o pčelama objavljene su početkom 20. veka. Austrijski etolog i Nobelovac Karl fon Friš prvi je odgonetnuo "jezik pčela": da bi ukazale na izvor hrane drugim jedinkama, pčele izvode suptilan ples. Fon Friš je takođe dokazao da pčele umeju da razlikuju boje.