Katastri od zadruga praktično traže da ponovo dokazuju već dokazano vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem
* Državno pravobranilaštvo na gotovo svako rešenje katastarskih službi o upisu zadružne imovine ulaže žalbu s gotovo istovetnim tekstom, bez obzira o kojoj se zadruzi radi
* Zadružni savezi Vojvodine i Srbije inicirali nekoliko sastanaka s nadležnim državnim organima u potrazi za pravnim rešenjem upisa zadružne svojine

Dugo očekivani Zakon o zadrugama usvojen je pre nešto više od godinu dana, a zvanično je stupio na snagu 7. januara 2016. Mnogi zadrugari su konačno odahnuli, jer su nakon skoro više od 20 godina dobili trajni pravni i institucionalni okvir za svoje dalje postojanje, nesmetani rad i poslovanje. On je, po svim odredbama, od velikog značaja ne samo za zadruge već i poljoprivrednike, koji žele da se na principima zadrugarstva udružuju i poslovno povezuju s drugima. Jer, kao udruženima, omogućuje im se stabilnija i efikasnija proizvodnja, smanjenje troškova, povoljnija nabavka repromaterijala i znatno sigurniji plasman proizvedenih dobara.
Postojeće zadruge su tokom cele prošle godine imale mogućnost da svoju organizaciju, upravljanje i poslovanje, kao i opšte akte usklade s odredbama novog zakona. Većina zadruga u Vojvodini je u naznačenom zakonskm roku to i učinila, a u pojedinim je taj postupak, kažu u Zadružnom savezu Vojvodine, još uvek u proceduri i biće uskoro okončan.
- Usklađivanje opštih i pravnih akata bilo je istovremeno prilika da se odnosi između zadruge i zadrugara redefinišu i urede na način propisan novim zakonom. To je, na naše veliko zadovoljstvo, i učinjeno, pogotovo u zadrugama s dugom tradicijom, kaže Jelena Nestorov Bizonj, sekretar Zadružnog saveza Vojvodine koji je, kao krovna organizacija svih zadrugara u Pokrajini, pružao svu informativnu, savetodavnu i praktičnu pomoć zemljoradničkim zadrugama u procesu usklađivanja s novim zakonskim odredbama.

Usporeno usklađivanje opštih akata

U zemljoradničkim zadrugama u centralnoj Srbiji, proces usklađivanja opštih akata odvija se nešto sporije u odnosu na zadruge u Pokrajini. Prema podacima Ministarstva privrede, koje je iniciralo i vodilo javnu raspravu o Zakonu o zadrugama, do kraja oktobra prošle godine 70 zadruga je uskladilo svoje poslovanje, a istovremeno je u privredni registar upisano 35 novih zadružnih kolektiva svih vrsta. Pretežno su iz oblasti poljoprivredne proizvodnje i prerade voća, povrća...
- Usklađivanje opštih akata s novim zakonom o zadrugama na terenu povezan je s velikim brojem nerešenih pitanja, prvenstveno s imovinsko-pravnim. Mnoge zadruge su u međuvremenu ugašene, imovina je protivzakonito privatizovana, a u dosta slučajeva gubi joj se svaki trag. Zemljoradničke zadruge osnovane pre 10-15 godina, za razliku od tradicionalnih, uglavnom su poljoprivredne samo po imenu i okrenute su najviše trgovini žitaricama, kao i gotovim poljoprivrednim proizvodima, a u stvari se tretiraju kao poljoprivredna preduzeća, kaže Nikola Mijailović, predsednik Zadružnog saveza Srbije, navodeći da je kod Agencije za privredne registre, zaključno sa 2015. godinom, registrovano 31.000 zadrugara registrovanih poljoprivrednih zadruga.
Kada je reč o primeni odredbi Zakona o zadrugama najteže je s upisom zadružne svojine na nepokretnosti, pre svega zemljišta, i to uglavnom onih oranica koje su se u periodu donošenja zakona vodile kao društvena svojina. Problem je nastao i još uvek postoji u velikom broju slučajeva kada to zemljište treba prevesti i upisati kao imovinu zadruga.
- Određene službe katastra nepokretnosti, na primer u Šidu, zahtevale su od zadruga da podnesu dokumentaciju koja nije zakonom predviđena za upis zadružne svojine. Od zadruga se praktično tražilo da ponovo dokazuju već dokazano vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem. To je izazvalo i još uvek izaziva veliko nezadovljstvo zadrugara širom Pokrajine, koji smatraju da se time ceo postupak prevođenja društvene u zadružnu svojinu nepotrebno odugovlači, kaže Nestorov Bizonj, napominjući da je u svim tim slučajevima Zadružni savez Vojvodine odlučno branio i dalje brani interese zadruga.
Jelena Nestorov podvlači da je određeni broj zadruga u Srednjobanatskom i Severnobačkom okrugu u toku 2016. godine uspeo da u katastrima, u zakonski predviđenom roku od 60 dana od dana podnošenja zahteva, upiše zadružnu svojinu nad nepokretnostima. Ali, u međuvremenu su se pojavili drugi problemi koji zadrugama praktično ne dozvoljavaju da pravno raspolažu upisanom imovinom.
- Nadležna odeljenja Državnog pravobranilašta su, kao po nekoj komandi, na gotovo svako rešenje nadležnih katastarskih službi o upisu zadružne imovine uložila žalbu na čiji ishod se sada čeka. Manje-više sve su identične, često s istim tekstom na različita rešenja i s izrazito negativnim stavovima prema zadružnoj svojini što je bez presedana u pravnoj praksi, kaže Nestorov Bizonj objašnjavajući da sve dok se ova pravna zavrzlama ne okonča postupak upisa zadružne imovine nije pravosnažno rešen i validan.

Pravosnažna rešenja donose kredite

U želji da se ovaj "pravni vakuum" što pre otkloni i nagomilani predmeti reše, Zadružni savez Vojvodine i Zadružni savez Srbije su inicirali nekoliko sastanaka s predstavnicima Ministarstva privrede, Uprave za zemljište Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Republičkog geodetskog zavoda i Državnog pravobranilaštva. Nakon toga Republički geodestki zavod je krajem prošle godine svojim službama na terenu prosledio novu formu rešenja za upis zadružne svojine pod oznakom "hitno i prioritetno", na čemu je Zadružni savez Vojvodine posebno insistirao, jer se u sudskom registru trenutno nalazi 26.000 predmeta, koji po raznoraznim osnovama čekaju ishod žalbenog postupka.
- Gledajući formalno-pravno, time su praktično svi nedostaci, a samim tim i razlozi za podnošenje žalbe na upis zadružne imovine uklonjeni. U praksi, nažalost, još nije tako, jer se sva rešenja i dalje sporo rešavaju, pa većina zadruga gotovo godinu i po dana nakon izglasavanja zakona i dalje čeka pravosnažano rešenje o upisu zadružne imovine, kaže Nestorov Bizonj, napominjući da takvo stanje zadrugama, zbog nemogućnosti uzimanja hipotekarnih kredita na zemljište, umnogome sputava u razvoju i investiranju.
Ovakav pravni vakuum za mnoge zadruge je neodrživ i ide na dušu državnih organa koji, uprkos donetom zakonu, gledaju da maksimalno otežaju zadrugama put do svoje imovine, prvenstveno zemljišta, kao osnovnog resursa. Izgrađujući zemljoradničke zadruge po evropskom modelu više je nego jasno da se pitanje titulara zadružne imovine mora rešiti. Ako je država, s procesom restitucije, dužna da vrati zemljište bivšim vlasnicima, isto to mora da učini i zadrugama, jer kakva je sada situacija, što dokazuju i brojni sudski sporovi, zadruge su samo korisnici zadružnog zemljišta, ali ne i njeni vlasnici.

K. Rajević

OVLAŠĆENI SAVEZI ZA ZADRUŽNU REVIZIJU

Po odredbama novog zakona o zadrugama, zadružna revizija je obavezna za sve zadruge. Može biti redovna i vanredna, a obavlja se na zahtev zadruge svake dve godine. Zadružni savez Vojvodine je rešenjem Ministarstva privrede lane dobio dozvolu za obavljanje zadružne revizije. Nakon toga, Upravni odbor ZSV-a doneo je pravilnik o obavljanju zadružne revizije i na osnovu zaključenih ugovora u 2016. godini urađene su 42 redovne revizuje od čega 38 u zemljoradničkim zadrugama.
Reviziju u zemljoradničkim zadrugama, po rešenju Ministarstva privrede, objavljenim na njegovom oficijelnom sajtu, osim ZSV-a, može da obavlja i Zadružni savez Srbije, Zadružni savez Beograda, Zadružni savez za područje Raškog, Moravičkog i Rasinskog okruga, kao i Studentsko-omladinski zadružni savet Srbije.