Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo,  raspisao je Konkurs za dodelu sredstava za podršku mladima u ruralnim područjima u AP Vojvodini u 2024. godini.

Cilj ovog konkursa jeste demografska obnova ruralnih područja AP Vojvodine radi podsticanja ostanka mladih u ruralnim područjima odnosno njihovog povratka iz gradova.

Za realizaciju Konkursa predviđeno je ukupno 200.000.000,00 dinara.

Bespovratna sredstva za podršku investicija po konkursu utvrđuju se u iznosu do 90% od ukupno prihvatljivih troškova investicije.

Prilikom obračuna, uzima se vrednost investicije bez poreza na dodatu vrednost (PDV).

Maksimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi ne može biti veći od 1.500.000,00 dinara. Minimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi iznosi 500.000,00 dinara.

Bespovratna sredstva koja se dodeljuju po ovom konkursu namenjena su za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava.

Podnosilac prijave može podneti samo jednu prijavu po konkursu.

Prilikom razmatranja podnetih prijava za ostvarivanje bespovratnih sredstava, neće se priznavati investicije i kupljena oprema pre donošenja odluke o dodeli sredstava.

Pravo na podsticaje ostvaruju fizička lica starija od 18 godina koja u momentu podnošenja zahteva ne smeju imati više od 40 godina, koji su prvi put upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosioci poljoprivrednog gazdinstva nakon 01.04.2023. godine i nisu ostvarivali pravo na podsticaje.

Pravo na podsticaje ostvaruju podnosioci prijava koji imaju prebivalište u naseljenom mestu u kom se ne nalazi sedište grada (Novi Sad, Subotica, Zrenjanin, Pančevo, Vršac, Sremska Mitrovica, Kikinda, Sombor).

Konkurs je otvoren do 26.04.2024. godine.

Fizičko lice, nosilac registrovanog poljoprivrednog gazdinstva, prijavu sa potrebnom dokumentacijom dostavlja putem pošte na adresu Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo ili elektronski putem AgroSens platforme

Sve dodatne informacije mogu se dobiti putem telefona: 021/487-4430 od 13,00-15,00 časova i na e-mail:  Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Tekst konkursa, Pravilnik, obrazac prijave, izjavu dobavljača, izjave 1 i 2, formu poslovnog plana, zahtev za isplatu i izveštaj o namenskom utrošku sredstava i Uputstvo o načinu podnošenja elektronske prijave i elektronskom opštenju između organa, mogu se preuzeti sa internet adrese: www.psp.vojvodina.gov.rs.

Foto: Pixabay

 

 

 

 

 

U okviru akcije prikupljanja ambalažnog pesticidnog otpada koji se koristi  tokom poljoprivredne proizvodnje, Grad Sombor u saradnji sa PSS "Sombor", započeo je distribuciju džakova za prikupljanje plastične ambalaže, po svim mesnim zajednicama na teritoriji grada.

Poljoprivredni proizvodjači namenske džakove mogu da preuzmu u svojim mesnim zajednicama, kako bi u njih odlagali  ambalažni pesticidni  otpad koji će koristiti tokom predstojećih radova u polju.

Upotrebljenu ambalažu pre odlaganja u namenske džakove potrebno je pravilno isprati, a o datumu i vremenu njihovog preuzimanja domaćini će biti blagovremeno obavešteni.

Cilj ove akcije je da se što više građana  uključi i tako doprinesu zdravijoj i čistijoj  životnoj sredini.

 

Prva ovogodišnja cvetna pijaca održaće se u petak i subotu 29. i 30. marta, na dobro poznatoj lokaciji – platou ispred Spensa. Ponovo će ovaj otvoren prostor ulepšati raznovrsne  boje sezonskog cveća.

U ponudi osim  cvetnih vrsta i opreme za hortikulturu biće i med, pčelinji proizvodi, hrana kao i predmeti  starih i umetničkih zanata.

"Novosdadske cvetne pijace" organizuje Pokret gorana Novog Sada, od 2003, a realizuje ih tokom dva perioda u godini - u prolećnom i jesenjem ciklusu, s ciljem da se svim  zainteresovanim obezbedi sve što je potrebno za uredjenje dvorišta, bašti, vrtova, balkona i enterijera. Manifestacija se organizuje kako bi se  promovisali mali proizvodjači, ali i da im se pruži šansa da unaprede svoju proizvodnju.

U planu je da se naredne cvetne pijace održe 5. i 6. aprila; 19. i 20. aprila i 26. i 27. aprila. 

Foto: G. Mulić

 Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, Opština Čajetina i Zlatiborski eko agrar organizuju Prvi sajam poljoprivrede i ruralnog turizma „Zlatibor 2024“  od 10. do 12. maja na više lokacija u centru naseljenog mesta Zlatibor, koji će predstavljati jedinstvenu priliku za sticanje novih znanja, umrežavanje i davanje značajnog doprinosa razvoju poljoprivrede u regionu.

Agro sajam Zlatibor je zamišljen da bude koristan širokoj publici, poljoprivrednicima, savetodavcima, naučnicima iz oblasti poljoprivrede kao i svima zaiteresovanima za distribuciju i kupovinu poljoprivrednih proizvoda.

Sajam će se odvijati u tri celine, naglasio je direktor „Zlatiborskog eko agrara“ Marko Marić – izložbeno-prodajnom, koji će se odvijati na Kraljevom trgu na Zlatiboru, gde će biti predstavljene poljoprivredno-savetodavne službe iz cele Srbije kao i proizvođači koje oni preporučuju, edukativni deo koji će se odvijati u Inovacionom biznis centru Zlatibor i ono što vidimo kao glavni adut ove manifestacija je izložba poljoprivredne mehanizacije koja će se održati u neposrednoj blizini Turističko rekreativnog kompleksa na Zlatiboru.
Zlatiborski eko agrar je odnedavno bogatiji za ogranak pod nazivom Agro sajam koji je specijalizovan za organizaciju događaja u oblasti poljoprivrede i turizma poput Pršutijade, Rakijade i sličnih manifestacija karakterističnih za zlatiborski kraj.
Marić je posebno istakao da je edukacija poljoprivrednika sve značajniji osnov uspešnog bavljenja ovom privrednom granom i taj segment je neodvojiv od onoga što Eko agrar uobičajeno radi. „Insistiramo na primeni nauke u praksi u cilju podizanja prinosa i bolje ekonomičnosti na gazdinstvima.

-Sve edukacije se odvijaju sa naglaskom na uslove poslovanja u našem kraju, u brdsko-planinskom području, i kao što smo prošle godine održali veliki broj predavanja za poljoprivrednike, istim tempom nastavljamo i u ovoj godini. Prvu narednu edukaciju ćemo realizovati u saradnji sa Centrom za ispitivanje namirnica sa kojim nameravamo da organizujemo i jednu školu u kojoj će se izlagači sa smotre suvomesnatih proizvoda edukovati na koji način su njihovi proizvodi ocenjivani i kako su kategorisani, kako bi znali kako da u budućnosti još više unaprede nivo kvaliteta svojih proizvoda“ zaključio je direktor „Zlatiborskog eko agrara“ Marko Marić.

 

 

 

 

 

 .

 

 Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, potpisala je ugovore sa upravljačima 93 zaštićena područja, na osnovu kojih će, za očuvanje ovih prirodnih dobara biti dodeljeno 450 miliona dinara, saopštilo je resorno Ministarstvo.

Za zaštićena područja obezbeđeno je čak 500 miliona dinara, koji će u potpunosti biti utrošeni u tekućoj godini i za područja koja će u ovoj godini biti stavljena pod zaštitu države.

- Ministarstvo koje vodim nastoji iz godine u godinu da izdvaja sve veća sredstva za sufinansiranje zaštićenih prirodnih dobara od nacionalnog značaja. Pre pet godina u te svrhe izdvojeno je 229 miliona dinara, a  ove godine dvostruko više. Obezbedjeno je  500 miliona dinara što je za 40% više u odnosu na prethodnu godinu, ai najveći iznos do sada opredeljen je za naše bisere prirode, istakla je Irena Vujović. - Razvojne mogućosti Srbije moguće je u potpunosti uskladiti sa potrebama i očuvanjem prirode. Zato se nadam da ćemo uz zajednički trud i rad učiniti da buduće generacije prepoznaju ovaj period kao ključan u borbi za zaštitu prirode, a koja počinje upravo kroz dobro zakonodavno utemeljenje i dobro upravljanje zaštićenim područjima.

Opredenjena sredstva upravljači će koristiti za rad i opremanje čuvarske službe, obeležavanje zaštićenih područja, infrastrukturne, edukativne aktivnosti, monitoring vrsta i staništa i naučno-istraživačke projekte.

- Drago mi je što su upravljači zadovoljni obezbedjenim sredstvima za ovu godinu. Projekti koje će se realizovati uz podršku Ministarstva, treba da podignu  na viši nivo zaštitu prirode. Primera radi, iz ovih sredstava realizovaće se i projekat koji je u planu već četiri decenije, a u pitanju je uređenje riblje staze u zaštićenom području PIO Dolina Pčinje. Istim intenzitetom nastaviće se i budući rad, kako bi se sačuvala prirodne dobra i budućim generacijama omogućilo njihovo održivo korišćenje, poručila je Irena Vujović.

foto: G.Mulić

 

 Poljoprivrednicima ovog i narednog meseca predstoji najvažniji posao u godini –setva šećerne repe, soje, suncokreta, kukuruza... Neuobičajeno blaga zima znatno je ubrzala pripremne radove i ugovaranje setve jarih kultura. S obzirom na tešku prošlogodišnju sezonu, pogotovo kada se radi o cenama ratarskih kultura,kao i nestabilnom tržištu na koje utiču različiti faktori, najviše geopolitički, poljoprivrednici setvu dočekuju s mnogo nepoznanica, dilema, strepnji i neizvesnosti.

 Pre svega,nisu zadovoljni trenutnom količinom vlage u zemljištu i očekuju da najavljene padavine koliko-toliko poprave situaciju do polovine marta,kada bi, po agrotehničkim rokovima, trebalo da krene setva šećerne repe. Površinski slojevi zemljišta, naročito u Vojvodini, usled neznatnih padavina poprilično su tvrdi.

 –Za ratare na severu Pokrajine u ovom momentu to je velika muka. Zbog stanja zemljišta može se očekivati i veća potrošnja goriva što, uz sve inpute, u krajnjem zbiru poskupljuje troškove proizvodnje, rekao je Miroslav Kiš,poljoprivrednik iz Verušića.

 Većina proizvođača, u skladu sa svojim mogućnostima, a prvenstveno vodeći računa o plodoredu, pripremila je setveni plan za oranice koje obrađuju. Proteklih dana od dobavljača se užurbano poručuje i nabavlja neophodan repromaterijal za setvu, a dosta proizvođača već je nabavilo seme, gorivo, đubrivo, pesticide...

 Ratare posebno brine što su semena veoma skupa, a i nema ih  dovoljno na tržištu.Najviše se to odnosi na semenski kukuruz,iako je i on, u zavisnosti od dobavljača, poskupeo za oko 20-30 odsto. Stručnjaci kažu da glavni razlog smanjenog snabdevanja pojedinih FAO grupa i hibrida leži u uslovima semenske proizvodnje,koji su bili veoma loši. Mineralnog đubriva za sada ima dovoljno.Cena mu je u padu, ali potražnja je slabija, pa otuda i opravdan strah stručnjaka da će ovogodišnji prinosi biti lošiji.

 Zbog svega toga mnogi poljoprivrednici su nezadovoljni, zabrinuti i gledaju kako da s nikad jeftinijim cenama ratarskih kultura, koje neki još uvek drže na lageru, što jeftinije prođu u setvi.

 – Ukoliko žele da na vreme obave setvene radove,prinuđeni su da sezbognedovoljno svojih sredstava zadužuju i podižu nimalo jeftine kredite kod banaka.Trenutno, kakva je situacija s inputima, računica ratara je da će setva kukuruza, i uz subvencionisano gorivo, koštati najmanje oko 80.000,pa i više dinara po hektaru. Na to treba dodati i cenu zakupa zemlje,koja je, u odnosu na iznajmljivanje državnih oranica, znatno skuplja kod privatnih lica, smatra agroanalitičar Milan Prostran.

 U Udruženju ''Žita Srbije''kažu da među poljoprivrednicima nikad nije više vladala neizvesnost pred setvu. Mnogi, kako kažu, ne znaju šta da seju, a da im se isplati po cenama koje su trenutno važeće.

 –Bez obzira na sve,očekuje se da i ovog proleća površine pod kukuruzom ponovo budu najveće. Unazad tri godine evidentno je povećanje površina pod kukuruzom, koje su odoko 900.000 stigle do milion hektara.Očekujemo da će toliko biti zasejano i ovog puta, a najavljuju se i znatno veće parcele pod sojom,za koju se očekuje bolja cena,rekla je Sunčica Savović, direktorka Udruženja ''Žita Srbije''.

 Ove godine se očekuje znatno veći broj parcela pod sojom. Stručnjaci podsećaju da je 2022. godina bila izuzetno loša i da su pojedini proizvođači imali totalnu štetu od suše. To je mnoge nateralo da odustanu od soje u 2023. godinii dovelo do rekordno niskih površina. Predviđanja ovog proleća idu u pravcu da će površine pod ovom kulturom opet rasti, što je i logično, kažu stručnjaci, jer soja ima značajno mesto u plodoredu, ali i u stočarskoj proizvodnji,koja se od ove godine značajnije premira.

 Kakvi su planovi poljoprivrednika pred setvu i šta sve nameravaju da seju?

 – Iskreno,da znam šta će nam od useva doneti zaradu,to bih i posejao. Ali, bez obzira na sve,po nekoj ustaljenoj tradiciji uvek je dobro imati bar tri ili četiri kulture, pa kad jedna podbaci, ostale ih dopunjavaju da bismomogli biti u plusu. To, nažalost, kod mene nije bio slučaj lane.Svi usevisumanje-više podbacili, a imao sam i velike štete od suprećelijske oluje. Nadam se da ćemo ove godine imati više sreće, kako s vremenom tako i cenama na tržištu, koje su sada više nego depresivne, kaže ratar Ljubomir Crveni iz Turije.

 Poljoprivrednik Žarko Kobilarov iz Zmajeva tvrdi da u njegovom domaćinstvu, kada se radi o osnovnim kulturama koje svake godine seje (kukuruz, pšenica, soja), neće biti promena. Unazad dve godine je sejao suncokret, jer je predvideo da će ovoj kulturi rasti cena zbog rata u Ukrajini.

 – Retko se dešava da baš pogodim, ali dobro sam predvideo. Ovog puta neću sejati suncokret, tržište se polako stabilizuje, a mislim da će soja posle nekoliko godina biti najisplativija za setvu, tvrdi Kobilarov.

 Zemljoradničke zadruge u Pokrajini užurbano obavljaju poslove oko proletnje setve, kako na svojim tako i na posedima zadrugara i kooperanata. U Zadružnom savezu Vojvodine kažu da je snabdevenost zadruga repromaterijalom manje-više na novou ranijih godina. Kod zadrugara postoji rastući trend da se seju ekstenzivnije kulture, one s manje ulaganja,koje samim tim prave i manje gubitke.

Sve u svemu,osim velikog posla, ratare čeka skuplja i neizvesnija setva od lanjske. Dodatnu nepredvidivost predstavlja nabavka semena,iako stručnjaci tvrde da, osim za pojedine vrste hibrida, s tim ne bi trebalo da bude problema. Raduje najava poljorivrednika da će posejati veće površine pod sojom,s obzirom na to da Srbija ima kompletan lanac proizvodnje soje koja nije genetski modifikovana. Sve su ovo samo predviđanja, a pravo stanje na setvenim površinama znaće se tek kada se krajem maja završe svi poslovi na njivama.

  K. Rajević

Foto: G.Mulić

 
 

 Ministarstvo poljoprivrede obavestilo je poljoprivredne proizvođače da je u prethodnom periodu primećena povećana frekvencija poziva na telefonskim linijama  kontakt centara i da su im, ukoliko nisu mogućnosti da u datom momentu dobiju informaciju tim putem, na raspolaganju  i drugi kanali komunikacije.

 
Pored telefonskih linija kontakt centra Uprave za agrarna plaćanja (i eAgrara), kao i Info centra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,  korisnicima je omogućeno da neophodne informacije dobiju i drugim putem.
 
To mogu učiniti putem kontakt forme koja se nalazi na zvaničnim veb prezentacijama Uprave za agrarna plaćanja na adresi https://uap.gov.rs/#kontakt i na zvaničnoj veb prezentaciji eAgrar-a na adresi https://eagrar.gov.rs .
 
Takođe, elektronski upit mogu poslati i na imejl adrese: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.   i Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ili putem društvenih mreža (Instagram i Fejsbuk) Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprave za agrarna plaćanja.
 
Razumemo važnost vaših pitanja i potrebu za informacijama i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprava za agrarna plaćanja nastoje da svi upiti budu realizovani u najkraćem mogućem vremenskom periodu, navodi se u saopštenju resornog Ministarstva.
 

 Novosadski sajam vina počinje sutra, u petak, 22. marta. Održava se u Hali 1 Novosadskog sajma i traje do nedelje, 24. marta.

Na Novosadskom sajmu vina predstaviće se 30 proizvođača vrhunskih vina iz Srbije, Italije i Mađarske.

Pokrajinski sekretar za privredu i turizam Nenad Ivanišević, obići će u petak, od 11 časova, Sajam vina koji će tom prilikom biti i zvanično otvoren.

Radno vreme za posetioce će biti od 10 do 20 časova, a ulaz besplatan.

 

 

 Od početka godine pratile su nas natprosečne temperetaure za ovaj period godine. Kako su se visoke temperature nastavile i u martu mnogi poljoprivredni proizvođači su u dilemi da li da već počnu sa setvom ratarstkih kultura.

Nekada su poljoprivredni proizvođači zakačili sejalicu za traktor, krenuli na njivu, usput svratili u poljoprivrednu apoteku, kupili seme i počeli da seju. To je sada daleka prošlost, jer se meteorološka situacija promenila. Setva se mora ranije isplanirati, više nije važno samo posejati nego i šta se će se posejati. Izbor hibrida je postao jedan od ključnih faktora uspešne proizvodnje kukuruza, navodi dr Goran Bekavac sa Odeljenja za kukuruz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.

Kreiranjem novih hibrida poljoprivreda se transformiše od pasivne u dinamičnu industrijsku granu. Stručnjaci iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo idu u korak sa promenama koje utiču na proizvodnju stvarajući hibride nove generacije koji donose visoke i stabilne prinose. Ove godine će se tražiti setvena jedinica više NS seme hibrida kukuruza koji su otporni na sušu i visoke temperature, te hibridi koji nisu prošle godine polegli, koje olujni vetar nije srušio. Među njima, u okviru NS seme sortimenta, izdvajaju se NS 3022NS 3023NS 4000NS 4006NS 5760NS 6000 i NS 6030. Vrlo traženi su i ultra hibridi, otporni na herbicid Focus Ultra, koji se sve više koristi u suzbijanju divljeg sirka, među kojima se istakao NS 5041 Ultra. Oni hibridi koji su pokazali otpornost na sušu i visoke temperature, imaju i veliku tolerantnost na akumulaciju mikotoksina.

Jedan od najvećih troškova prolećne setve će biti trošak suzbijanja glodara na poljima. Kako u Srbiji, tako će i u regionu troškovi suzbijanja glodara biti možda čak i veći od troškova za nabavku semena. Jedan od razloga za pojavu glodara je odsustvo predatora, koji drže nivo poljskih miševa na razumnom nivou. Kada je zima vlažna i ima puno prizemne vlage, glodari često oboljevaju od raznih bolesti i na taj način im se smanjuje brojnost, a to je nažalost izostalo poslednjih nekoliko godina.

Dr Bekavac ne preporučuje poljoprivrednim proizvođačima da sa setvom kreću pre aprila, iako su neki već početkom marta počeli da seju. Optimalni rok setve kukuurza je od prve nedelje aprila pa sve do 20. aprila, što se zasniva na višedecenijskim podacima.

Za sve stručne savete poljoprivredni proizvošači mogu da se obrate stručnjacima iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, kako bi zajedno ostvarili najbolje rezultate.

Izvor: Institut za ratarstvo i povrtarstvo